Vremena za izbor i popunu mjesta u Ustavnom sudu nema previše

Saborski odbor za Ustav trebao bi tijekom dana objaviti javni poziv za 10 novih sudaca Ustavnoga suda. A vremena za izbor i popunu mjesta u Ustavnom sudu i nema previše.

Naime, 7. lipnja iz Ustavnoga suda odlazi četvero sudaca – predsjednica suda Jasna Omejec te troje sudaca Aldo Radolović, Marko Babić i Snježana Bagić. A s obzirom na to da od početka ove godine Ustavni sud radi u vrlo okrnjenom sastavu, s 10 umjesto trinaest sudaca koliko bi ih trebao imati, odlaskom četvero sudaca početkom lipnja Ustavni bi sud izgubio kvorum potreban za rad. Naime, za kvorum i kakvo-takvo funkcioniranje Ustavni sud mora imati najmanje sedam sudaca.

Uz prethodno naveden, suci su još Mato Arlović, Slavica Banić, Mario Jelušić, Antun Palarić, Duška Šarin i Miroslav Šeparović.

Ne izabere li Sabor do 7. lipnja nijednog suca, rad Ustavnog suda bit će blokiran, a to znači da je nemoguće održati bilo kakve izbore u državi jer nema suda koji bi nadzirao ustavnost izbornog procesa i proglasio konačne izborne rezultate.

Hrvatski sabor od 2010., otkako je Ustavom utvrđeno da se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom, nije uspio izabrati ni jednog suca Ustavnog suda.

Tada je istekao mandat sutkinji Nevenki Šernhorst, a slijedeći je iz Ustavnog suda otišao Davor Krapac, kojemu je mandat istekao u srpnju prošle godine, no na dužnosti je ostao još šest mjeseci, do siječnja 2016.

Krajem prošle godine osmogodišnji mandat je istekao predsjednici Ustavnog suda Jasni Omejec, sutkinji Snježani Bagić i sucima Marku Babiću, Aldi Radoloviću i Ivanu Matiji.

Budući da im Hrvatski sabor nije izabrao nasljednike, suci u Ustavnom sudu mogu ostati još šest mjeseci, no Matija je krajem prošle godine otišao u mirovinu.

Ustavni sud tako od siječnja umjesto 13, ima 10 sudaca, a ne izabere li Sabor nove suce, u svibnju će u Ustavnom sudu ostati samo šestero sudaca, nedovoljno za donošenje odluka.

Opasnost od blokade Ustavnog suda

Na opasnost blokade Ustavnog suda ovih su dana upozorili i vodeći ustavni stručnjaci, na skupu u organizaciji HAZU-a, s kojega je profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Branko Smerdel upozorio na neprovedivost rješenja, po kojem se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom bez razrade drugih uvjeta.

Kao rješenje je predložio izmjene Ustavnog zakona za provedbu Ustava kojima bi se omogućio izbor ustavnih sudaca kvalificiranom, odnosno većinom svih zastupnika u Saboru do usklađenja s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu.

Takvo rješenje zanimljivim drže u redovima vladajućih stranaka, no neslužbeno poručuju kako je teško očekivati da će se to provesti u kratkim rokovima te kako je vjerojatnije da će se pronaći potrebna većina za imenovanje sudaca.

Oporbi je, pak, zanimljiv prijedlog koji je na HAZU-ovu skupu iznio Mostov Robert Podolnjak, zauzevši se za njemački model, po kojemu bi i vladajući i oporba izabrali po pet sudaca, uz mogući veto za pojedine kandidate.

Podolnjak i dalje smatra da je riječ o kvalitetnom modelu, no ističe kako on nije bio “na stolu” u međustranačkim razgovorima te kako se još nije razgovaralo o kvotama.

I u HDZ-u potvrđuju kako spomenuto rješenje nije razmatrano, a ne vjeruju ni da je podjela pet naprema pet u Ustavnom sud, realna.

Koja je funkcija Ustavnog suda?

Ustavni sud je institucija koja jamči poštovanje i primjenu odredaba Ustava Republike Hrvatske. Zbog toga su nadležnosti Ustavnog suda najveće i najodgovornije: suglasnost zakona i propisa sa Ustavom, ocjene ustavnosti zakona i inicijativa, praćenje ostvarivanja ustavnosti i izvještavanje Hrvatskog sabora o uočenim neustavnostima, rješavanje sukoba nadležnosti tijela sudbene, zakonodavne i izvršne vlasti; odlučivanje o odgovornosti predsjednika Republike u skladu s Ustavom, te brojne druge nadležnosti od izuzetne (in)direktne važnosti za svakodnevni život građana Hrvatske.

Neovisan je o bilo kojim tijelima izvršne vlasti, a posebno o vladi i predsjedniku države. Bitno je naglasiti nešto što je malo poznato građanima Hrvatske: Ustavni sud ne spada u trodiobu vlasti (izvršna, zakonodavna i sudska), te je u praksi ‘iznad trodiobe vlasti’!

Tko su suci i koliko ih ima ?

Ustavni sud čini trinaest sudaca. Bira ih Hrvatski Sabor dvotrećinskom većinom, iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora.

Dvotrećinska većina s jedne strane osigurava široku političku podršku i dogovor uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ i potrebu konsenzusa, ali i potencijalnu opasnost ‘politizacije Ustavnog suda’ i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.

Zbog toga često suci Ustavnog Suda bivaju ljudi kojima dvije najveće stranke SDP i HDZ ‘daju vjetar u leđa’, a nije rijetkost da su to čak i bivši istaknuti članovi pojedinih stranaka.

Tako često suci Ustavnog Suda bivaju ljudi kojima dvije najveće stranke SDP i HDZ ‘daju vjetar u leđa’, a nije rijetkost da su to čak i bivši istaknuti članovi pojedinih stranaka kao što su trenutni suci Ustavnog suda: Mato Arlović, bivši najviši dužnosnik SDP-a ili Miroslav Šeparović, bivši član Središnjeg odbora HDZ-a.

Tko može biti ustavni sudac i koliko traje mandat?

Za suca Ustavnog suda može biti izabrana osoba koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.

Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina.

Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.

Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke

Sudac Ustavnog suda ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci.

Ovo pitanje je svako vrijedno dubljeg razmatranja posebno stoga što su mnogi ustavni suci dolazili često iz političkih stranaka, uglavnom HDZ i SDP-a.

I najnoviji pokušaj ‘guranja’ donedavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića za ‘prazno mjesto 13. suca’ Ustavnog suda i to od strane premijera Milanovića primjer je političkog ‘vjetra u leđa’. Javna je tajna da je Bajić vrlo blizak SDP-u i premijeru Milanoviću, a sjećamo se kako su se zajedno iz ‘petnih žila’ trudili izbjeći izručivanje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj. Iz Njemačke su tada stizale ozbiljne optužbe na račun Vlade i DORH-a da štite visoke obavještajne dužnosnike bivše Jugoslavije od optužbi za organiziranje ubojstava na teritoriju strane države.

Sadašnji ustavni suci: Jasna Omejec, Mato Arlović i Miroslav Šeparović bili su visoki dužnosnici HDZ –a, SDP-a i LS-a, a dio ostalih je također bio blizak dvjema najvećim strankama.