Vrhovni sud u petak je odlučio da zagrebački Županijski sud predsjedniku uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju, koji u Hrvatskoj očekuje suđenje za podmićivanje bivšeg premijera Ive Sanadera, treba omogućiti dobivanje najvažnijih dijelova sudskog spisa na mađarskom jeziku.
Odluka je donesena temeljem žalbe Hernadijevih odvjetnika Laure Valković i Gorana Mikuličića na raniju ‘odbijenicu’ županijskog suca Ratka Šćekića koji je krajem 2014., među ostalim, zaključio da se dokumenti mogu prevesti ukoliko Hernadi dođe na suđenje, ali i da prevođenje dokumenata nije temeljno ljudsko pravo, kao što je isticala obrana.
No, Vrhovni je sud zaključio suprotno i od prvostupanjskog suda zatražio ponovno odlučivanje, pozivajući se pritom na eurospke konvencije i direktive uvrštene u i hrvatsko zakonodavstvo prema kojima okrivljenik ima pravo na svom jeziku biti upoznat s materijalima kojima se podupiru optužbe kako bi mogao prosuditi o čemu se radi i dati upute svojim odvjetnicima.
“Županijski sud sada treba pročešljati spis i razlučiti one dokumente koji su suštinski bitni za podupiranje optužnice i koji su suštinski bitni da se može odrediti strategija obrane”, kazao je Hini odvjetnik Mikuličić.
Pojasnio je da su među dokumentima koje će trebati prevesti na mađarski svakako biti iskazi svjedoka iz istrage te dio koji se odnosi na financijsko poslovanje, strukturu i pravnu osobnost tvrtki preko kojih je navodno izvršena uplata mita na račun švicarske tvrtke ključnog svjedoke optužbe Roberta Ježića.
Na suđenju nakon kojega je Sanader zbog prepuštanja upravljačkih prava u Ini pravomoćno osuđen na osam i pol godina zatvora, ali je presudu ukinuo Vrhovni sud, upravo je Ježić posvjedočio da je polovina navodnog Molovog mita, odnosno pet milijuna eura, Sanaderu isplaćeno preko njegovih švicarskih tvrtki.
Nakon što je Ustavni sud zatražio novo suđenje Sanaderu, a postupak protiv Hernadija nije počeo do odluke Vrhovnog suda o prijevodu dokumentacije, izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odlučilo je u prosincu 2015. spojiti predmete protiv njih dvojice u korupcijskom slučaju INA-MOL.
Vijeće je odluku argumentiralo činjenicom da u tom slučaju postoji međusobna veza i optužnice se temelje na istim dokazima, a istovremeno se radi o postupcima koji se nalaze u istoj fazi, čime su ostvareni razlozi za provedbu jedinstvenog postupka.
Hernadi je još 2013. optužen da je dao 10 milijuna eura mita Sanaderu čime je osigurao MOL-ova upravljačka prava u Ini, no do danas je ostao nedostupan hrvatskom pravosuđu. Njegova odvjetnica Laura Valković podsjeća kako je zbog postupaka pred mađarskim sudovima obrana od početka mišljenja da se radi o “presuđenoj stvari”, no hrvatsko tužiteljstvo smatra suprotno.
Nakon pokretanja istrage, Državno odvjetništvo je od Mađarske tražilo da ispitaju Hernadija ili da mu uruče poziv, no mađarska su pravosudna tijela to uporno odbijala, pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa. Pošto su sve hrvatske zamolnice naišle na odbijenicu u Mađarskoj, Hrvatska je nedostupnom Hernadiju odredila istražni zatvor i odlučila mu suditi u odsutnosti, no do njegova privođenja nije došlo unatoč europskom uhidbenom nalogu, ali ni Interpolovoj tjeralici.
