U Hrvatskom saboru raspravljen je prijedlog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji je predložio za novu pučku pravobraniteljicu kandidatkinje – odvjetnicu i sutkinju Sandru Hančić i dosadašnju zamjenicu pučke pravobraniteljice Tenu Šimonović Einwalter.
Zastupnica Domovinskog pokreta Ružica Vukovac izrazila je čuđenje da je kandidatkinja Tena Šimonović Einwalter prihvatljiva HDZ-u, SDP-u i Možemo, izrazivši nadu kako njezina bliskost s premijerom Andrejem Plenkovćem neće utjecati na njezin rad.
“Životopis gđe. Šimonović savršeno se uklapa u globalističku agendu i njihovo tumačenje ljudskih prava. Postavlja se pitanje kako je dobila podršku HDZ-a i SDP-a pa i Možemo? Je li dijele isti svjetonazor? Surađivala je s Centrom za mirovne studije, čiji su tadašnji prvaci danas okosnica lijevo-zelenog saborskog bloka. Ovdje se radi o ideologizaciji ljudskih prava, odnosno ostvarivanja monopola na ova pitanja ali i nametanju jednog svjetonazora koji, zapravo, ne podnosi drugačija mišljenja.”, istaknula je Vukovac koja je iznijela stajalište u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta.
> Tko je Tena Šimonović Einwalter, HDZ-ova kandidatkinja za pravobraniteljicu po volji SDP-a?
> Tko su članovi Saborskih odbora koji utječu na odabir pučke pravobraniteljice?
Njeno izlaganje donosimo u cijelosti.
“Iz nekog razloga u procesu izbora pučke pravobraniteljice, javnost pa i mediji, primijetili su kako na uvid nismo dobili pune životopise, niti se održalo predstavljanje kandidata, već su nam dostavljeni samo skraćeni životopisi, iz kojih su izostali neki važni podatci.
Nama ne preostaje ništa drugo nego vjerovati kako je to upravo zbog sumnje u transparentnost odnosno na rodbinsku ili političku umreženost određenih dionika.
Iznimno je važno istaknuti kako znanstvenici, demografi, politolozi, ekonomisti, u Hrvatskoj ali i šire, svakodnevno upozoravaju da klijentelizam i korupcija utječu na usporavanje razvoja društva, da poticanje podobnosti i političke umreženosti, a ne izvrsnosti i kompetentnosti naposljetku demotivirajuće djeluje na visokoobrazovane mlade ljude koji zbog toga iseljavaju u demokratske države zapadne demokracije – gdje se cijene njihove kvalifikacije, a ne rodbinski ili politički odnosi, no, ipak, premijer Andrej Plenković – više puta je ustvrdio da mladi ne iseljavaju zbog korupcije i nepotizma. Zanimljivo je da je otac jedne od kandidatkinja za pučku pravobraniteljicu, devedesetih godina bio zamjenik ministra vanjskih poslova, a njegov ured vodio je upravo današnji premijer Andrej Plenković.
Saznajemo i da je upravo dotični Šimonović odigrao glavnu ulogu u pronalasku i dovođenju Plenkovića u Ministarstvo vanjskih poslova.
Životopis gđe. Šimonović savršeno se uklapa u globalističku agendu i njihovo tumačenje ljudskih prava. Postavlja se pitanje kako je dobila podršku HDZ-a i SDP-a, pa i Možemo? Je li dijele isti svjetonazor? Surađivala je s Centrom za mirovne studije, čiji su tadašnji prvaci danas okosnica lijevo-zelenog saborskog bloka. Ovdje se radi o ideologizaciji ljudskih prava, odnosno ostvarivanja monopola na ova pitanja ali i nametanju jednog svjetonazora koji, zapravo, ne podnosi drugačija mišljenja.
S obzirom na to da aktivnosti pučkog pravobranitelja uključuju:
- AKTIVNOSTI NA PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA,
- ZATIM AKTIVNOSTI NA PODRUČJU SUZBIJANJA DISKRIMINACIJE,
- UZ IZNIMNO BITAN NACIONALNI PREVENTIVNI MEHANIZAM,
- Uz nužnu ZAŠTITU PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI.
Dakle, govorimo o čitavom spektru aktivnosti kojima je cilj zaštita temeljnih, ustavom zajamčenih prava naših građanki i građana.
U svakodnevnom životu česte su situacije u kojima građani nisu skloni prijavljivati kršenje ljudskih prava i diskriminaciju zbog nepovjerenja u institucije,zatim prihvaćenosti kao uobičajenog obrasca ponašanja, straha od viktimizacije i drugoga. Stoga je potrebno, kako navodi pučka pravobraniteljica u svom Izvješću o radu za 2020. godinu – osnažiti preventivni rad usmjeren na borbu protiv svih oblika nesnošljivosti te pojačati napore i aktivnosti usmjerene na zaštitu jednakosti, posebice u kriznim okolnostima. Sadržaj i oblik takvih aktivnosti treba biti prilagođen potrebama, mogućnostima i socijalnim okolnostima pojedinih ranjivih skupina, a približavanju ove teme građanima pridonijelo bi
i educiranje o pojmu diskriminacije i dostupnim mehanizmima zaštite te jačanje medijske pismenosti.
Napominjem kako su upravo zaštita i promocija jednakosti istaknuti kao temeljne vrijednosti EU povodom nedavno održane konferencije #equality2020, u organizaciji hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, Europske mreže tijela za jednakost, Europske komisije i Glavnog tajništva Vijeća EU-a.
Koliko je važna uloga instituta pučkog pravobranitelja može se rezimirati i kroz pojedinačne preporuke poput jedne – koju je dosadašnja pučka pravobraniteljica uputila čelnicima jedinica lokalne samouprave nakon pritužbi građana s njihovog područja.
Tako je pučka pravobraniteljica svojedobno zaključila:
“Nedostupnost pouzdane, zdravstveno ispravne vode može ugroziti temeljna ljudska prava na život i zdravlje, zajamčena Ustavom, ali i utjecati na iseljavanje stanovništva. Zato je potrebno kontinuirano raditi na obnovi i izgradnji javne vodoopskrbne mreže, pri čemu ekonomska isplativost ne bi trebala biti ključni kriterij.“ Dakle, kada načelnici i gradonačelnici zakažu u svojim funkcijama dobro je ponukati ih na rad i kroz ured pučkog pravobranitelja.
“Nedavno su neke države članice EU osnažile, ili namjeravaju poduzeti mjere u svezi s prostorom djelovanja civilnog društva. U Hrvatskoj Vlada namjerava usvojiti Nacionalni plan za poboljšanje sustava pravne, financijske i institucionalne potpore za aktivnosti organizacija civilnog društva.”
U kontekstu izbora nove osobe na čelo ureda pučkog pravobranitelja bitno je iznijeti činjenicu da Vlada RH nikad nije usvojila Nacionalnu strategiju za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za period od 2017. do 2022. – što je ključni dokument za planiranje i programiranje financiranja iz Europskog socijalnog fonda. Također se rijetko spominje neučinkovitost javnih institucija i tijela odgovornih za EU fondove u Hrvatskoj koje snose odgovornost za prekomjerno administrativno opterećivanje hrvatskog civilnog društva, što dovodi ne samo do njegove financijske nestabilnosti, već obeshrabruje i njegovu ulogu kao čimbenika društvene kohezije i aktivnog građanstva.
Dodatno, sužavanje prostora djelovanja civilnog društva u Hrvatskoj vrši se kroz financijske mehanizme, prvenstveno kroz neadekvatnu administraciju EU fondova s primjerima nepovoljnog tumačenja de minimis pravila. Time se jača povjerenje i percepcija nedostatka otvorenosti i institucija Europske unije, jer takva javna administracija predstavlja institucije EU na nacionalnom tlu. Sve navedeno trebale bi biti teme kojima se, uz ranije navedeno mora pozabaviti i Ured pučkog pravobranitelja.
S obzirom na to da su dvije žene ušle u najuži krug izbora, nadajmo se kako će i novo izabrana pučka pravobraniteljica provoditi široki set mjera za smanjenje nejednakosti u društvu i unaprjeđenje ljudskih prava. Nejednakosti koje su u našem društvu sveprisutne.
Također se nadamo da bliski obiteljski odnosi određene kandidatkinje s premijerom neće utjecati na rad ureda.
Najiskrenije se nadamo! Jer nada ipak umire zadnja.”, zaključila je zastupnica Vukovac.
Koja je uloga pučkog pravobranitelja?
Uvjeti za ispunjavanje kriterija za pučkog pravobranitelja propisani su Zakonom o pučkom pravobranitelju (Narodne novine broj 76/12.) i navedeni su u tekstu Javnoga poziva. Hrvatski sabor javno će objaviti na svojim internetskim stranicama sve podnesene kandidature s priloženim životopisima.
Institucija pučkog pravobranitelja u hrvatski je državni i pravni sustav uvedena Ustavom iz 1990. godine. Prema članku 93. Ustava, “Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Sabora Republike Hrvatske koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti“. Istim člankom aktualnoga Ustava RH institucija pučkoga pravobranitelja detaljnije je uređena te, među ostalim odredbama, pučki pravobranitelj ima imunitet kao i zastupnici u Hrvatskome saboru.
Hrvatski sabor do danas je na dužnost pučkog pravobranitelja izabrao: Branka Babca (1993. – 1996.), Antu Klarića (1996. – 2004.), Juricu Malčića (2004. – 2013.) i Loru Vidović (2013.).
U Hrvatskoj je pučki pravobranitelj jedina institucija koja je propisana Ustavom, dok se Hrvatska 2003. i 2008. opredijelila i za posebna pravobraniteljstva za djecu, invalide i ravnopravnost spolova i to ugradila u zakone.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
