Prva godina članstva u Europskoj uniji bila je vrlo uspješna i donijela je Hrvatskoj mnoge koristi, među kojima je dugoročno najvažnija upisivanje na energetsku kartu Europe, a u idućem joj je razdoblju najvažnija zadaća mobilizacija svih snaga kako bi što više iskoristila europske fondove koji su joj na raspolaganju, ocijenila je prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić povodom prve godišnjice hrvatskog članstva u EU u intervjuu za Hinu.
“Čestitam svima. Vrlo uspješna godina što se tiče članstva iz cijelog niza razloga”, rekla je Pusić.
U toj godini ukinute su carine između Hrvatske i svih zemalja EU-a, od čega su možda najviše profitirale srednje i male tvrtke koje izvoze na europsko tržište, koje su konkurentne i danas više nisu u neravnopravnom položaju na tom tržištu.
Hrvatski građani sada mogu jeftinije telefonirati i putovati samo s osobnom iskaznicom po zemljama članicama, rekla je Pusić istaknuvši da je hrvatska ambicija da do druge godišnjice ulaska, 1. srpnja 2015., ispuni sve uvjete za ulazak u Schengen, na čemu se ubrzano radi.
Mobilnost ljudi, mogućnost putovanja, studiranja i, kada se ispune uvjeti vezano za slobodu kretanje radne snage, mogućnost zapošljavanja, goleme su prednosti, kazala je Pusić.
“Naravno, ako ste loši onda u svemu vidite opasnost i u svemu potencirate opasnost – pa i u mogućnosti odlaska ljudi. Međutim, ako ste dobri, a to je naš cilj, onda je to prednost, da ljudi mogu odlaziti ali i dolaziti”, naglašava ministrica.
Jer osim mogućnosti studiranja u zemljama članicama po istim uvjetima kao njihovi građani, prednost će biti i mogućnost stjecanja iskustva nekoliko godina rada u različitim inozemnim tvrtkama na različitim radnim mjestima i s tim iskustvom doći natrag u Hrvatsku, tu raditi, dizati tvrtke i dizati domaće gospodarstvo, rekla je Pusić. “To je golem plus”.
U ovih godinu dana članstva spasila su se hrvatska brodogradilišta, nastavila je Pusić, što nije uspjelo baš svim državama članicama, nekima mnogo većim i snažnijim od Hrvatske. Završen je proceduralni dio međunarodne arbitraže za određivanje granica između Hrvatske i Slovenije. Hrvatska je dobila i europsku prijestolnicu kulture 2020.
“To su sve stvari koje su se realizirale u ovoj godini. Dobivena su sredstva iz europskih fondova i za pomoć proračunu i za Schengen i za neke veće projekte, te za cijeli niz lokalnih i regionalnih projekata za koje se mogu kandidirati općine, gradovi i županije”, kazala je.
Po mišljenju šefice hrvatske diplomacije, dugoročno je najvažniji dobitak prve godine članstva to što je Hrvatska sada jedna od važnih energetskih točaka na karti Europe, na kojoj do prije godine dana nije postojala.
“Za to smo zaista iskoristili naše članstvo i Hrvatska danas ima dva od naših nekoliko ključnih energetskih projekata na listi strateških energetskih projekata EU-a: LNG terminal i Jadransko-jonski plinovod”, rekla je.
Članstvo u EU donijelo je Hrvatskoj i važnu poziciju i mogućnost da štiti svoje interese u regiji jugoistočne Europe zato što kao članica može utjecati na odluke o dobivanju statusa kandidata i otvaranje pregovora država iz regije.
“To je izuzetno važno, ključna stvar za nas, jer je pitanje naše sigurnosti. U ovoj regiji, ako imate susjede koji su nestabilni ili odlaze u nekom pravcu gdje će regulirati svoj život pravilima koja su potpuno različita od naših i od onog što se poštuje u EU, teško da možemo sami sebi garantirati stabilnost”, naglasila je Pusić.
EU je vjerojatno pretpostavljao, s obzirom na reputaciju koju ima Balkan, da će Hrvatska kada postane članicom početi kočiti napredovanje svih susjeda, kaže Pusić. “Mi to nismo učinili iz zaista racionalnog prepoznavanja vlastitog interesa, a to je da si na najučinkovitiji način osiguramo što stabilnije okruženje i tu zaista imamo rezultate”.
Angažirali smo se snažno na novom konceptu za BiH – da ta zemlja nema samo visoke kriterije kao preduvjet, nego i da EU u suradnji s tamošnjim vlastima pokrene aktivnu politiku kako bi BiH dosegla te kriterije unutar samog procesa, kaže Pusić. “Naša je zadaća, zato smo to pokrenuli ove godine, a svakako ćemo s tim dočekati i novu Komisiju, da BiH ne siđe s dnevnog reda europskih institucija”, kazala je.
Iskorištenost fondova mogla bi biti bolja
Kada su u pitanju iskorištavanja sredstava iz europskih fondova, to uvijek može bolje, istaknula je Pusić. Po njezinim riječima, ni Poljska, koja se često navodi kao primjer uspješnosti u tome, nije otpočetka bila tako sjajna. Imala je neke fondove koje je iskoristila odlično, neke koje je iskoristila slabije. “Treba neko vrijeme da se posloži taj sustav”, kaže šefica hrvatske diplomacije.
Potrebno je napraviti dovoljno veliku zalihu projekata koji se mogu kandidirati za dobijanje tih sredstava budući da uvijek ima nekih koji ne prođu kvalifikaciju, a onda više nema vremena za smišljanje novih, kaže Pusić koja ne vidi u problem u tome da Hrvatskoj možda nedostaju stručnjaci koji znaju napraviti kvalitetne projekte za povlačenje novca iz fondova.
U pisanju FT-a ima istine
Pusić je komentirala i članak nedavno objavljen u Financial Timesu o gospodarskom stanju u Hrvatskoj u kojemu se navodi da je RH sada preuzela od Grčke neslavnu titulu ekonomski najnefunkcionalnije zemlje EU-a.
“U njemu također piše da je, nažalost, i ova hrvatska vlada inertna u reformama kao i sve prethodne vlade. Dakle da postoji jedna tradicija u Hrvatskoj da se u reforme ne ide, odnosno da se reformi svi boje. Ja bih vrlo rado rekla da to nije istina, ali donekle jest”, kaže Pusić, ali misli da hrvatski problem nije onolikih dimenzija kakav je bio grčki.
“Mislim da mi imamo puno lakši i očitiji i način i put izlaska, ali da smo neke od reformi trebali raditi brže, energičnije i s većom spremnosti da nas se jako kritizira, to je istina. To je i moje mišljenje i s tim nikog ne kritiziram nego preuzimam i sama dio odgovornosti i mislim da je jedina moguća razumna reakcija na to raditi više, bolje i brže”, rekla je ministrica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
