Deseti pacijent obolio od ospica, potvrđen je danas u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, a za njega je dokazana i epidemiološka povezanost sa ranije oboljelim pacijentom.
Zaraza moguća ‘bilo gdje’: Očekuje se još oboljelih od ospica
U, nazovimo tako, prvoj skupini pacijenata oboljelih od te visoko zarazne bolesti u Zagrebu bio je oboljeli pacijent koji je ovog posljednjeg, desetog oboljelog, zarazio na radnom mjestu. Upravo su to stručnjaci najavljivali da će se dogoditi, novi slučajevi ospica budući da “prvi val” oboljelih nije imao nikakvu povezanost izuzev prvog slučaja oboljelog turista iz Francuske koji je ospice prenio djelatnici hostela.
Prema informacijama iz bolnice pacijent je pregledan, dobrog je stanja i otpušten je na kućno liječenje, javlja Večernji list.
Simptomi
Simptomi ospica, u početku su veoma općeniti i netipični. Podsjećaju na običnu prehladu: curenje nosa, kašalj, suzenje i/ili pečenje očiju, upala grla. Slijede povišena temperatura, umor, a tek između 3 i 5 dana pojavit će se karakterističan osip. No, kako mnogo liječnika, pogotovo onih koji rade posljednjih 20 godina, nikada u svojoj praksi nije vidjelo takav osip na pacijentu, kaže Kaić, lako je moguće da ne prepoznaju bolest ili da ne prijave. A pacijenti su zarazni od prvog trenutka i Kaić apelira na liječnike da u slučaju i najmanje sumnje odmah prijave mogućnost zaraze.
“Naime, u slučaju izloženosti, pacijent i svi s kojima je došao u kontakt imaju vremena samo 72 sata u kojima mogu primiti cjepivo koje će ih zaštititi. Zapravo jedina obrana od virusa ospica i jest cjepivo”, kaže dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med., voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, prenosi HRT.
Bolje je, kaže Kaić, da liječnici dojavljuju sumnjive slučajeve bolesti pa da HZJZ ima dojave nego da se epidemija proširi. Čekanje testova u ovom slučaju neće pomoći, treba dva dana dok se provjeri o čemu je riječ, a računamo li na ažurnost pacijenata, lako je moguće da i ne dođu do liječnika čim nalazi pristignu.
Cjepiva ima dovoljno, doći u prostorije HZJZ-a
Cjepivo protiv ospica sastavni je dio cjepiva koje se daje prema Planu cijepljena u Hrvatskoj dojenčadi od 12 mjeseci života i koje obuhvaća tri zarazne bolesti – ospice, rubeolu i zaušnjake. Neovisno o tome je li pacijent prebolio neku od ovih bolesti, ako je izložen virusu ospica i ne postoji podatak je li ih prebolio, daje se isto cjepivo. Cjepiva, kaže Kaić, ima dovoljno, cijepiti se može doći u prostorije HZJZ-a, mogu doći svi koji su necijepljeni, te oni koji misle da su bili izloženi virusu. Osim cijepljenja jedini način da se ne zarazimo ospicama jest da smo ih preboljeli ili da se ne dođe s virusom u kontakt.
“Ospice kojima se možemo zaraziti, primjerice, mogu dovesti do lakših i težih komplikacija, počevši od upala uha do najteže posljedice – smrti zbog upale mozga. Što je najgore upala mozga izazvana virusom ospica može nastati i nekoliko godina nakon preboljele bolesti i neizostavno dovodi do smrti. Takvih slučajeva imali smo u Hrvatskoj tijekom devedesetih nekoliko. Smrtnost u ospica kod zaraženosti javlja se, statistički gledano, u jednom na 1000 slučajeva, no to nije pravilo. U Srbiji su, prije godinu, dvije, prilikom manje epidemije imali smrtnost od čak 3 osobe na 1000 zaraženih”, objašnjava dr. Kaić.
Šestero pacijenata za koje HZJZ zna danas je dobro, dvoje je bilo hospitalizirano, četvero je preležalo bolest kod kuće. No, Kaić je siguran da ima još slučajeva, pa čak i onih koji nisu prijavljeni ni liječnicima opće prakse, a kamoli bolnicama ili Zavodu za javno zdravstvo. Ne sumnja da će slučajeva biti još i nada se da će se virus zadržati među odraslim stanovništvom s obzirom na težinu kliničke bolesti kod dojenčadi koju virus može izazvati.
Stanje s ospicama u svijetu: tisuće oboljelih po cijeloj Europi
Stručnjaci to povezuju s lošijim cjepnim obuhvatom, odnosno padom procijepljenosti. U nekoliko je zemalja, primjerice Ukrajini, došlo do epidemije, i u Latviji premda je od srpnja 2018. do srpnja 2019. imala tek 6 prijavljenih slučajeva.
No virus ne poznaje granice pa je u migraciji radne snage, pojašnjavaju nam stručnjaci, došlo do izbijanja manje epidemije s neprijavljenim i još neažuriranim brojem slučajeva i u Latviji. Za Ukrajinu ne postoje točni podaci, no u stručnim se krugovima zna da je epidemija s mnogim slučajevima, strahuje se na tisuće oboljelih. Najviše prijavljenih slučajeva u protekloj godini, prema Europskom centru za kontrolu bolesti, bilo je u Italiji, Francuskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj. U Sloveniji je bilo 15 potvrđenih i dokazanih slučajeva, u Austriji 140, a u Hrvatskoj je riječ o 32 oboljela.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
