Zamjenik guvernera HNB-a pod Marićevom ‘paljbom’ napustio sabornicu

Pod “paljbom” HDZ-ova Gorana Marića, zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić napustio je danas sabornicu pri samom kraju rasprave o polugodišnjem izvješću HNB-a i tako “zaradio” upozorenje predsjedavajućeg Milorada Batinića (HNS).

Martić se u završnom izlaganju osvrnuo na kritike zastupnika da HNB nije adekvatno odgovorila na problem zaduživanja u švicarskim francima.

“HNB je često upozoravao na rizik zaduživanja u švicarskim francima, a sada možemo i isto tako upozoriti i na rizik Euribora i Libora kao parametra korekcije promjenjivih kamatnih stopa. Tko zna što će bit za tri, četiri, pet, 10 ili 15 godina s Liborom, Euriborom, a on je sad postao parametar za mijenjanje kamatnih stopa”, rekao je zamjenik guvernera.

“Vi niste tu da samo upozoravate na negativne pojave i rizike, nego da ih spriječite”, uzvratio mu je Marić, kojega je posebno isprovocirala Martićeva tvrdnja da HNB nije imao instrumente kojima bi spriječio djelovanje ilegalnih kreditora pa ni kredite koje su dodjeljivale Reiffeisen zadruge.

HNB je prozvao da nije poduzela ništa kako bi ubrzala izlazak Hrvatske iz krize.

“Ništa niste učinili, jer vas Hrvatska ne interesira ni hrvatski narod, cijela Hrvatska je pod ovrhama, a vi bježite iz Sabora dok ja govorim, sjajno”, optužio je Marić Martića koji je napuštao sabornicu.

Na oštre Marićeve riječi reagirao je predsjedavajući Batinić, zamolivši zastupnika za “malo više korektnosti”.

Ocijenio je, međutim, kako nije bilo potrebe da zamjenik guvernera napušta sabornicu prije nego što Marić završi. “Molio bih u buduće da i kao predlagatelj saslušate do kraja”, rekao je Batinić.

HNB je za nečinjenje još jednom prozvao i laburist Dragutin Lesar, koji smatra da bi iz punog naziva središnje banke trebalo izbaciti riječ “narodna” i nazvati ju “Hrvatskom bankovnom bankom”.

Na Lesarovu primjedbu da je HNB “statističar, umjesto sukreatora ekonomske politike” replicirao je HDSSB-ov Krešimir Bubalo, koji upozorava da strane banke drže više od 90 posto hrvatskog tržišta te da je teško očekivati da će Hrvatska moći usmjeravati njihovu politiku.

Na vlasništvo stranih nad domaćim bankama upozorava i SDP-ov Draženko Pandek.

“Mislim da je privatizacija devedesetih pokazala da, ako netko otkupi, na primjer, veliku neku mljekarsku industriju, da je potpuno nebitno da li je Hrvat, da li je Nijemac, da li je Španjolac. On poslije to proda, novce odnese van, a poslije nam onda njihove bivše supruge drže lekcije u stilu Marije Antoanete o tome zašto smo siromašni”, upozorio je Pandek.

Zastupnici su upozorili i na kreditnu neaktivnost gospodarstva, unatoč činjenici da su “banke pune novca”.

Nadica Jelaš (SDP) ističe da financijska stabilnost banaka “ne može biti sama po sebi cilj, dok građani i državni proračun jedva preživljavaju”.

Upozorila je da se banke u posljednje vrijeme intenzivno razdužuju, da vraćaju kapital bankama majkama u inozemstvu, jer ga u Hrvatskoj ne mogu plasirati. Inozemni kapital suptituiraju neusporedivo jeftinijim domaćim depozitima i tako troškove poslovanja i povećavaju dobit, tumači Jelaš.

Takvo ponašanje banaka smatra kratkovidnom politikom, a smatra da se banke moraju riješiti loših kredita, makar i otpisom te aktivno sudjelovati u oporavku realnog sektora, građana i države.

“Ako to neće činiti, neće imati kome plasirati novac, a banke upravo od toga žive”, upozorila je Jelaš.