Nedjeljko Obradović (60), zapovjednik Prve brigade HVO-a Knez Domagoj, osumnjičen je za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila, a istragu je protiv njega pokrenulo Županijsko državno odvjetništvo u Splitu. Ta je istraga pokrenuta, nakon što je ŽDO Split prikupilo svu potrebnu dokumentaciju o tom slučaju od Tužiteljstva BiH, koje je inače zbog ratnih zločina još ranije podiglo optužnicu protiv Obradovića u BiH.
On ima hrvatsko i BiH državljanstvo, osim što je u Domovinskom ratu bio u HVO-u bio je i zapovjednik 116. brigade HV-a u Metkoviću, a zbog zasluga za obranu Metkovića svojevremeno ga je odlikovao predsjednik Ivo Josipović. Kada je protiv Obradovića podignuta optužnica u BiH, on je u jednom javnom istupu zanijekao krivnju te je tvrdio da je optužnica protiv njega samo dio projekta kojim se od Hrvatske planira tražiti ratna odšteta.
Obradović je osumnjičen po zapovjednoj odgovornosti za događaje koji su zbivali od travnja 1993. do travnja 1994. tijekom sukoba u BiH između Armije BiH i HVO-a na području Stolca i Čapljine. Sumnjiči ga se da je zapovjedio provođenje raseljavanja i premještanja civilnog bošnjačkog stanovništva u dijelove Bosne i Hercegovine pod kontrolom ABIH i druge zemlje. Osumnjičen je i da je odvodio zarobljene civile u logore Dretelj i Gabela (općina Čapljina), kao i u druge objekte koji su korišteni za zatočenje Bošnjaka, kao što su bile policijska stanica Stolac, škola u Crnjićima, tvornica TGA i VPD i Koštana bolnica u Stocu, Silos u Čapljini, vojarna Grabovina te Heliodrom, piše Večernji list.
Pripadnici I. brigade HVO-a Knez Domagoj, kako se sumnja, masovno su koordinirali protjerivanje, čišćenje i prisilno premještanje civila bošnjačke nacionalnosti pod paljbom iz vatrenog oružja pri čemu su usmrtili i tjelesno ozlijedili veliki broj žrtava. U logorima su pripadnici I. brigade HVO-a Knez Domagoj svakodnevno fizički i psihički zlostavljali civile i ratne zarobljenike, navodi se.
Također se dodaje kako su im graničavali slobodu kretanja, prema njima su okrutno postupali, držali su ih u pretrpanim prostorijama bez dovoljno hrane i vode te su ih tjerali na prisilni rad. Od posljedica fizičkog zlostavljanja mnogi su zatvorenici teško tjelesno ozlijeđeni, a mnogi su i preminuli.
Obradovića se sumnjiči da je znao da njegovi podređeni nehumano postupaju prema zarobljenim bošnjačkim civilima i vojnicima, no da nije ništa učinio da to spriječi niti da podređene zbog kršenja ženevskih konvencija kazni. Osim toga, sumnjiči ga se i da i da takva postupanja nije istražio i prijavio, čime je po stavu tužiteljstva pristao i na šetne posljedice.
