Zaredale se nesreće: ‘Nepropisno parkirana vozila spasila su živote u Dubravi’

Foto: snimka zaslona

Je li neprilagođena brzina glavni krivac za nedavne teške prometne nesreće na hrvatskim cestama? Koji su najčešći prekršaji, koje su najčešće kazne? Hoće li policija pojačati nadzor prometa? O tome su ‘U mreži Prvog’ govorili voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija, te dugogodišnji urednik Autokluba, glavni urednik Startnews portala Igor Stažić.

‘Što se tiče nesreće kod Knina, dogodila se na način da je vozač zaustavio vozilo zbog kvara, nažalost na njega je naletjelo drugo vozilo. Smrtno su stradali vozači iz oba vozila te je još jedna osoba zadobila teške ozljede se te bori za život. Suvozač osobe koja je zaustavila vozilo prošao je neozlijeđeno. Vjerojatno se i ovdje radilo o brzini’, ističe Josip Mataija na Hrvatskom radiju.

Stravična nesreća u Dubravi specifična je po tome da je vozač star 67 godina divljao po cesti. ‘On je uoči ove nesreće i naleta na parkirana vozila, izazvao drugu prometnu nesreću. Na sreću jedan je pješak zadobio lakše ozljede, bilo je tu puno sreće u nesreći. Protiv vozača ide kazneno djelo za objesnu vožnju, predviđena je kazna do tri godine zatvora. Definitivno se radilo o velikoj brzini, tamo je ograničenje 50 km/h, a brzina je sigurno bila duplo veća. Točna brzina se još utvrđuje’, dodaje Mataija.

Vozila su u ulici u Dubravi bila nepropisno parkirana, ali su ona zaustavila jureće vozilo da udari u pješake te su zapravo spasila život.

Igor Stažić već godinama prati događaje na hrvatskim prometnicama poglavito one koji pune stupce crne kronike.

‘Stanovnik sam Dubrave dugi niz godina, sam sam nastradao na toj prometnici kada sam imao 9 godina, kada sam prelazio preko pješačkih prijelaza. Ta je prometnica iznimno opasna, ako ste gledali snimke, mogli ste vidjeti da na našim ulicama vlada kaos. Ovo što je gospodin Mataija kazao da je gospodin jurio brzinom većom od 100 km/h, da je cijela Avenija Dubrava s horizontalnom i vertikalnom signalizacijom loše uređena, da su automobili parkirani gdje ne bi trebali biti, to vam samo ukazuje na jedan nered u kojem mi generalno živimo. Iako situacija u prometu zadnjih desetak godina je povoljnija nego je bila 1995. ili početkom 1990. ili 1979. Te je godine poginulo 1790 ljudi, sada se brojka kreće oko 300 ili 250. Promet je preozbiljna tematika oko koje se naše društvo premalo bavi. Svi pričaju o pandemiji, a promet vam je gori od toga, ubija više ljudi nego primjerice malarija koja je smrtonosnija bolest’, kazao je.

Dodaje da je prevencija i ulaganje u edukaciju iznimno malo u Hrvatskoj, slabo se vodi računa o tome. Iako je nesreću u Dubravi izazvao čovjek koji je 1954. godište, često se apostrofiraju mladi vozači koji često ginu na prometnicama.

‘Kao i svugdje u svijetu postoji problem mladih vozača. Ipak, moram reći da je i po tom pitanju puno napravljeno, ranijih godina su mladi vozači izazivali puno više nesreća, s puno teških posljedica. Oni su prošle godine izazvali 13% nesreća, gdje je stradalo ukupno 17% smrtno stradalih. Autoškole mogu biti najbolje na svijetu, ali one vam neće dati iskustvo. Da bi netko postao dobar vozač, mora prijeći određeni broj kilometara i steći iskustvo u određenim situacijama. Kada mladi polože, tu nastaju problemi. Posebno su problemi kada se vozi društvo, pa se vozač želi malo pokazati. Apelirao bih na roditelje da ipak nije dovoljno kada netko položi da mu daju ključ i kažu – evo ti sada idi. Nije loše i iskontrolirati kada se netko vrati iz izlaska, da se pogleda u kakvom je stanju on došao’, ističe Mataija.

Igor Stažić dodaje da su za običnog kazne velike, a za one koji imaju novac, da kazne nisu velike. ‘Zato vam se događa da objesni vozači koji dolaze iz elitističkig krugova, si zapravo dozvoljavaju i veće vragolije na cestama. Nemate socijalnu dimenziju u Hrvatskoj, kao primjerice drugdje. Imate primjer švicarskog bogataša Botterija koji je prije nekoliko godina vozio naseljem 23 kilometra iznad dopuštene brzine i za to je bio kažnjen s 223 tisuće eura, time je srušio je rekord predsjednika Nokije u Finskoj’, rekao je.

Istaknut je i zapanjujući podatak o broju poginulih u prometnim nesrećama u odnosu na Domovinski rat.

‘U zadnjih 30 godina imali smo 17,18 tisuća poginulih na cestama, a u Domovinskom je ratu poginulo 12 tisuća ljudi’, dodaje.

Josip Mataija odgovorio je i na pitanje kakvu novčanu kaznu može dobiti nesavjesni vozač iz Dubrave. ‘To je kazneno djelo, do tri godine zatvora. Vidjet ćemo se što će ili neće morati platiti, ali ide se na kaznenu prijavu. Također, za vožnju 50 km/h iznad ograničenja, predviđena je novčana kazna od 10 do 20 tisuća kuna, a ako to ponavlja onda drugi puta 6 mjeseci oduzimanje vozačke dozvole’, poručio je.

Vozače se stavlja u prvi plan, ali kod prometnih nezgoda, odgovornost je podijeljena.

‘Ne govoriti o lošim cestama, lošoj signalizaciji, da nam je vozni park star 13 godina. Porezna i carinska politika nam je takva da stimulira uvoz automobila i starijih od 15 godina. To je apsolutna katastrofa koja utječe i na sigurnost u prometu. Mi praktično postajemo smetlište Europe’, dodaje Stažić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.