Vlada je donijela novi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa. Cilj mu je smanjenje broja poginulih u prometnim nesrećama za 50 posto do 2023. godine.
O tome je govorio voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija.
Posljednja nesreća na autocesti, u kojoj je smrtno stradalo deset osoba, dodatno je pogoršala ionako loše brojke o stradalima. Lani je na hrvatskim prometnicama život izgubilo 237 osoba, a tijekom prvih šest mjeseci ove godine 131.
Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a kaže da se od novog Nacionalnog plana, kojim se do 2023. godine planira za 50 posto smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama, očekuje mnogo.
”Mi uvijek nastojimo kombinirati prevenciju i represiju. Što se tiče zakona, 2019. godine smo povećali kazne. Ovaj Nacionalni plan se više oslanja na edukaciju i preventivu”, otkriva Mataija za Dnevnik Nove TV.
Osvrnuo se i na četiri glavne ubojice u prometu – brzinu, alkohol, mobitel i sigurnosni pojas. Kaže da je brzina ipak najgora.
”Vidimo da se zbog brzine događa gotovo 50 posto prometnih nesreća. Ali i sve ovo drugo jako utječe. Korištenje mobitela, za koji građani misle da nije veliki prekršaj, jako utječe na to, pa u nekom trenutku postaje i gori prekršaj od alkohola. Iz godine u godine se broj vozača pod utjecajem alkohola smanjuje i držimo ga pod kontrolom”, pojašnjava voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa.
Dodao je i da sigurnosti na cestama uvelike pomažu i nadzorne kamere. A kada je riječ o autocestama, Mataija smatra da bi kamere poslužile i na njima jer bi se vozači, kaže, vjerojatno suzdržavali od ekstremnih brzina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
