Ilijaš: Nije bilo proceduralnih propusta u slučaju djevojčice, najlakše je staviti nekome metu na leđa

Sustav socijalne skrbi odavno vapi za reformom. Hoće li tragična smrt dvoipolgodišnje Nikol iz Nove Gradiške uistinu potaknuti promjene? Najavljuju se nova zapošljavanja socijalnih radnika, češći nadzori, osnivanje Zavoda za socijalnu zaštitu, Akademije za kontinuirano obrazovanje, obiteljskih odjela na općinskim sudovima, bolja koordinacija među ministarstvima. Obećanja s vrha države je mnogo – što je ostvarivo?

O tome su u HRT-ovoj emisiji otvoreno govorili savjetnica ministra za socijalnu politiku Zvjezdana Bogdanović, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Tatjana Štritof, prof. dr. sc. Marina Ajduković s Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Komore socijalnih radnika Antun Ilijaš.

> Pogledajte prostačke objave Jelene Veljače koja se unatoč protivljenju struke sastala s ministrom Aladrovićem

> Ogorčena socijalna radnica za Narod.hr: ‘Po čemu je Veljača kompetentna dati svoj sud?’

– Odgovornost imamo svi. Prilično smo licemjerno društvo, najlakše je staviti nekome metu na leđa i osuditi nekoga tko odgovorno i stručno radi svoj posao i moguće u nekom trenutku napravi propust. To treba drugačije tretirati i treba osigurati podršku. Čini mi se da još nismo spremni na to u ovom trenutku. Krenimo od obitelji, susjedi, prijatelji, cijelo društvo, mora reagirati za svaki oblik negativnog ponašanja, a posebno kad su djeca u pitanju, kazala je Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra za socijalnu politiku.

Ministarstvo je zaključilo da dvoipolgodišnja djevojčica Nikol iz Nove Gradiške nije trebala biti vraćena u obitelj.

– Upravni nadzor ima ulogu provjeriti zakonodavne aktivnosti provedene u konkretnom slučaju, jesu li se napravili propusti i ono što su utvrdili uvidom u predmet. Oni nisu razgovarali sa svakim pojedincem koji je bio dio tima koji je pratio obitelj, nego je njihova obveza bilo procijeniti je li bilo propusta u postupanju. Oni su odreagirali od jutra, mi smo sutradan dobili taj nalaz. Upravni nadzor su vrlo ozbiljni ljudi koji odgovorno rade svoj posao, ne bih bagatelizirala njihov nadzor. Bilo je ključno da su postojali administrativni propusti i to je utvrdio nalaz struke te da je bilo propusta u procjeni rizika povratka u biološku obitelj. Njihov nalaz pokazuje da dijete doista nije trebalo biti vraćeno, dodala je.

>Raspudić: Nedopustivo je da se nekvalificirane osobe, poput Veljače, miješaju u reformu socijalne skrbi

Nadzor Komore socijalnih radnika trajao je nekoliko dana, kazao je Antun Ilijaš. Upitan zašto je njihov nalaz dijametralno suprotan od nalaza ministarstva, Ilijaš je rekao:

– Morali smo gledati kako su se stvari donosile, u kojem trenutku, na koji način. Vidim da su neke činjenice izvučene iz ovog nadzora. Činjenica je da se postupalo sukladno svim pravilima i da je struka, socijalni radnici, postupala u datim trenucima u skladu sa zakonskim odredbama. Ne bih rekao da bagateliziram, ali mi se čini da je trebalo razgovarati s ljudima i čuti neku njihovu perspektivu objašnjenja što se događa, rekao je Ilijaš.

Govoreći o tome na koga će se sada DORH usmjeriti, Bogdanović je rekla da su roditelji djevojčice privedeni te će sud donositi odluku tko je kriv.

– Mi znamo da su oni najveći krivci, oni su udarali svoje dijete. Po prijedlogu upravnog nadzora je traženo da se utvrdi odgovornost ravnatelja centra za socijalnu skrb i članova tima.

Ilijaš je rekao da će DORH dobiti sva tri nalaza

– Što ako se ne pokrenu postupci prema bilo kome? Hoće li onda naši nalazi biti u skladu sa strukom, korektni. Što će biti u odnosu na taj nalaz koji je našao da nešto je?, upitao se predsjednik Komore socijalnih radnika.

U javnosti se već mogu čuti teze da je ministarstvo napravilo brzinski upravni nadzor kako bi smirilo javnost, a da je Komora socijalnih radnika napravila kontru i htjela zaštititi svoje djelatnike.

– Mi ne lupamo nikome kontru, mi se moramo baviti činjenicama. Bili smo u poziciji branjenja. Mi smo iz vida izgubili naše korisnike. Postoje siromašni, djeca, invalidi, svi ti ljudi dolaze u centar. Ajde da damo dignitet i ovoj maloj djevojčici, ali itekako se treba fokusirati na ljude koji su ovdje, rekao je Ilijaš.

– Moja pozicija je zaštita djeteta i njegov najbolji interes. Imamo tri nalaza, to će se raspetljavati dugo vrijeme gledajući kako pravosuđe radi. To će dalje unositi nemir u sustav, među djelatnike, rekla je Marina Ajduković, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

– Da propusta ima, ima. Propusta će biti, statistički gledano, ne može se dogoditi u ovako vibrantnom sustavu da se nešto ne propusti. Suština je kako ćemo s propustima postupati? Bilo ili ne bilo propusta, sada je trenutak da vidimo što se moglo drugačije. Djevojčica nije bila zaštićena, njena dobrobit nije bila osigurana. Možemo se složiti da nije bilo proceduralnih propusta. Sad je trenutak da vidimo što se moglo drugačije i da iz toga učimo, da izađemo iz ove obrambene pozicije koja je nametnuta djelatnicima socijalne skrbi, ustvrdila je.

Ajduković je rekla kako je trenutni obiteljski zakon ukinuo neke potrebne institute poput dugotrajnog udomiteljstva.

Brojni problemi u sustavu socijalne skrbi

Tatjana Štritof, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb, izrazila je žaljenje što korisnici centara za socijalnu skrb dolaze u fokus nakon propusta poput ovog iz Nove Gradiške.

– Morate imati jako puno znanja i vještina da svakog korisnika pridobijete na suradnju jer bez toga nema rezultata u pružanju usluge. Ne bih generalizirala i rekla da su propusti kod svakog socijalnog radnika, svi radimo, svi se trudimo. Teško je gledati kada se ovako generalizira i u javnosti predstavlja naša struka kao nešto gdje se ne radi, rekla je.

Centar za socijalnu skrb Zagreb ima središnji odjel i 13 podružnica.

– Nedostaje 100 zaposlenika. Imamo 405 za stalno, 450 sa zamjenama. Imamo 205 socijalnih radnika. Mogućnost greške naravno da postoji. Nedostaje ljudi, predstojnici podružnice preraspodjeljuju posao unutarnjom organizacijom, rekla je Štritof.

– Javnih ovlasti je puno, barata se brojkom od 150. Radi se o čitavom nizu zakonskih propisa. Proizlazi da bi mi cijeli niz zakona trebali mijenjati. Teško je shvatiti da mi ovlasti koje su nam dane iz drugih sustava samo tako vratimo u te sustave ili ih damo drugima. Zakonom o socijalnoj skrbi su propisana prava koja korisnici mogu ostvariti, socijalne usluge koje mogu ostvariti i što je postupanje centra za socijalnu skrb u prvom stupnju, dodala je.

Ilijaš je rekao da su među mnogobrojnim javnim ovlastima doplatak za pomoć i njegu, invalidnina, status roditelja njegovatelja…

– Neke javne ovlasti će biti skinute, komunicirali smo s komorama, razgovarali smo s ministarstvom obrazovanja, nešto što je prijevoz za osobe s poteškoćama u sustavu obrazovanja, nešto što su stipendije, đački domovi, itd. To će se maknuti iz centara. Ovo što je najveći broj korisnika, ostat će i dalje, ali se ide s povećanjem stručnih kadrova kako bi se rasteretili ljudi u centrima za socijalnu skrb. Ne govorimo samo o 200 ljudi, rekla je Bogdanović.

Sustav vapi za reformama

Ajduković smatra da je ključan dijalog ministarstva s ravnateljima o tome kojim tempom i koji profil kadrova, po njihovoj sistematizaciji, treba popunjavati.

– Bitno je da se zna plan. Što ćemo imati sada, za tri godine. Imamo niz timova gdje najstariji ima 9-12 mjeseci staža. Svi koji će doći trebaju biti pažljivo vođeni, mentorirani. Treba barem 3-5 godina s dobrim mentoriranjem za mlade ljude da bi se osjećali sigurno.

– Sve to je definirano u novom zakonu o socijalnoj skrbi. Mi jesmo rekli zapošljavanje 200 stručnjaka u roku tri mjeseca i to je maksimum u tako malom roku. Točno znamo koliko kakvog kadra u kojem centru nedostaje. Socijalnih radnika uglavnom najviše nedostaje, U ovom trenutku ih na tržištu ima 150, rekla je Bogdanović.

Vjeruje da će u roku od tri godine moći na tržištu naći 560 stručnjaka, koji u ovom trenutk nedostaju.

– Ne mislim da smo mi deficitarno zanimanje. Ogroman broj pripravnika se javlja. Imamo velik broj stručnih radnika zaposlen na određeno vrijeme, rekla je Štritof.

– Da otvorite i 300 mjesta, ako netko ne želi otići u Slavoniju ili Ploče, problem nije riješen. Imate pritisak na Zagreb, a najmanje imate socijalnih radnika iz Zagreba. Postoje centri koji imaju otvoren natječaj. Najgore je u ruralnim sredinama. Problem je i Rijeka, to nije mali grad, upozorio je Ilijaš.

Ajduković je rekla kako dio ljudi, od prve do pete godine, strahuje hoće li moći dobro raditi svoj posao.

– Mi smo pred sporim procesom u kojem trebamo mijenjati percepciju profesije. Taj strah je tu, rekla je Ajduković.

– Ako imate ideju da imate metu na leđima, ako čitate da smo mi stalno krivi za nešto, kako ćete jednom mladom čovjeku reći neće se dogoditi to i to, upitao se Ilijaš.

Prosječna plaća socijalnog radnika početnika ima 6500 kuna plaću. Ta je plaća oko 1200 kuna veća u odnosu na zadnje dvije godine.

Zavod za socijalnu zaštitu

Bogdanović je rekla da će se osnivanjem Zavoda za socijalnu zaštitu pokušati postići veći stupanj ujednačenog postupanja koji danas ne postoji.

– Hrvatski zavod za socijalni rad imat će 21 područnu službu u županijama, 75 područnih ureda i 22 ispostave. Nitko neće ostati bez posla i nitko neće imati lošije uvjete rada. Cijelo vrijeme se trudimo da ide akademija koja će raditi na usavršavanju radnika.

Bogdanović vjeruje da će se prvi efekti reforme osjetiti do kraja godine.

– Velike promjene u kratkom roku su nemoguće. Koristit ćemo sve izvore financijskih sredstava, državni proračun, fondove, kako bismo osigurali sve potrebne kapacitete, stručne i infrastrukturne, rekla je.

– Neće se pomaknuti ozbiljne stvari koje bi trebale. Sustav će se centralizirati. Vi neke stvari možete propisati, ali morate uzeti hrpu stvari u obzir, to se sa Zavodom neće dogoditi. Pitanje je kako će onda ići odgovornost, rekao je Ilijaš.

Štritof poručuje da je svaka promjena dobrodošla, ali ukoliko je usmjerena na unapređenje rada.

– Sviđa mi se dio u pojačanom nadzoru. Mislim da će do doprinijeti do ujednačenosti rada, rekla je.