Sukob Plenkovića i Milanovića oko veleposlanika: Tko će predstavljati Hrvatsku na praznim mjestima?

Milanović Plenković
foto HINA/ Damir SENCAR/ ds

Tri veleposlanička mjesta – i to u važnim državama – trenutačno su prazna pa tako Hrvatska nema predstavnika u Vatikanu, Parizu i Litvi. Usto, još četvorici veleposlanika mandati su istekli prošle godine, a ove ih godine istječe još, i to u najosjetljivijim i najatraktivnijim diplomatsko konzularnim predstavništvima, u Washingtonu, Londonu i Rimu te pri NATO-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po Ustavu predsjednik, na prijedlog Vlade i uz mišljenje odbora Sabora, donosi odluku

Dogovori Vlade i predsjednika oko veleposlaničkih mjesta, što je propisano Ustavom, vrlo su često bili obilježeni manjim ili većim trzavicama, posebice u vrijeme kohabitacije, ali bi se ipak naposljetku postigao dogovor. Ovoga puta procedura je stala na prijedlogu Vlade za 12 mjesta veleposlanika i konzula, upućenog krajem prošle godine, oko kojeg se predsjednik Zoran Milanović nije izjasnio. U međuvremenu je lista kandidata za rotaciju narasla na brojku 28. Istovremeno, Milanović govori da nema svojih kandidata za te pozicije, prenosi Večernji list.

Uz veleposlanička mjesta, lani su istekli mandati petorici konzula u Chicagu, Trstu i Subotici, a ove godine istječu u Perthu i Düsseldorfu. Ove godine istječe mandat veleposlanicima u vrlo važnim državama ili organizacijama – Pjeru Šimunoviću u Washingtonu, Igoru Pokazu u Londonu, Jasenu Mesiću u Rimu, Mariju Nobilu pri NATO-u, Petru Ljubičiću u Indiji, Dragu Lovriću u Dohi, Aleksandru Heini u Bratislavi, između ostalih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milanović je i u utorak ponovio kako želi biti brana i spriječiti da HDZ ugrabi “sve što može”, no zakonska je činjenica da HDZ, odnosno Vlada, nema apsolutno nikakav mehanizam “natjerati” Milanovića ili bilo kojeg predsjednika da prihvati ijedno od ponuđenih imena. Članak 99. Ustava kaže da predsjednik, na prijedlog Vlade i uz mišljenje odbora Sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade.

Ukratko, ako Milanović vjeruje da ni jedno ime koje su predložili iz Vlade – a do sad su isplivala ona Davora Stiera i Mire Kovača – nije zadovoljavajuće, i da kandidati ne valjaju, apsolutno sve ih može prekrižiti. Ali bi isto tako mogao predložiti svoje kandidate. U dosadašnjoj praksi, osobe od povjerenja, bliske premijeru i predsjedniku, razmijenile bi imena i prijedloge po lokacijama, za svaku se lokaciju znalo navesti više imena, pa je tako s Pantovčaka dolazilo nekoliko lista prema Vladi, te bi se na kraju dogovorilo.

Već su ranije iz Vlade odbacivali prijedloge s Pantovčaka o podjeli 50:50 veleposlaničkih mjesta ističući kako je to pokušaj da se veleposlanike pretvori u nešto što ne bi trebali biti – oni ne predstavljaju premijera ili predsjednika, već državu. Ideja da svatko bira “svoje” veleposlanike nije samo primjer loše prakse već je i suprotno slovu i duhu Ustava, a danas je premijer Andrej Plenković to i ponovio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Kao Vlada smo na prijedlog Ministarstva predali prijedlog nekoliko veleposlanika. Milanović je to dobio, ima u uredu – kazao je jučer premijer Andrej Plenković te dodao da će nastaviti razgovore kad odgovori na prijedlog.

– Nema podjele 50:50. Neće se dogoditi da odaberemo par destinacija s par kandidata a da ostale ostavimo prazne. Ne zanimaju me prakse naših Kissingera – Mesića, Josipovića i sličnih. Nikoga ne predlažemo s ceste, tko nije kompetentan. Te teze o njemu kao braniku da HDZ ne kontrolira sve, zamjena je teza i neistina. Ako mu netko nije drag i misli da ima boljeg, a meni je rekao da nema nikoga. Nisam primijetio da veleposlanici rastu na Pantovčaku – zaključio je Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.