Ponešto ispod radara prošao je nedavni zahtjev DORH-a Vrhovnom sudu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude kojom se odobrava pristup popisu svih korisnika i iznosa kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u prvom kvartalu 2017. godine, javlja tportal.
> Most: Što su radili DORH, HNB, Hanfa, HBOR i Porezna uprava?
U tom razdoblju četiri tvrtke iz posrnulog Agrokora dobile su od HBOR-a ukupno 48,3 milijuna eura kredita, zbog čega je oporba nastojala srušiti ministra financija i predsjednika Nadzornog odbora HBOR-a Zdravka Marića. Zašto se danas stopira uvid u kredite koje dodjeljuje ta državna banka s 369 zaposlenika?
> HBOR: U proteklih 10 godina Agrokoru odobreno više od 900 mil. kn
Prema pravomoćnoj presudi Visokog upravnog suda u sporu HBOR-a i povjerenika za informiranje, zagrebačkom poduzetniku Hrvoju Šimiću odobrava se pravo na pristup informacijama o svim korisnicima i iznosima kredita u prva četiri mjeseca prošle godine jer je riječ o javnom novcu, pa su i informacije dostupne javnosti. U DORH-u, međutim, smatraju da je to protivno odredbama o bankarskoj tajni iz Zakona o HBOR-u i Zakona o kreditnim institucijama, koje je HBOR dužan primjenjivati i stoga ne smije odati podatke o klijentima pozivom na Zakon o pravu na pristup informacijama.
Pojašnjavajući zašto ustraju u pokušaju sprečavanja objave podataka o kreditima HBOR-a, iz DORH-a su za N1 odgovorili kako smatraju da je Zakon o kreditnim institucijama, koji štiti bankovnu tajnu, lex specialis u odnosu na Zakon o pravu na pristup informacijama.
‘HBOR se financira iz državnog proračuna i proračun odgovara za sve poteze HBOR-a. Naravno da će podaci o osobama koje traže kredite od poslovnih banaka na tržištu biti zaštićeni bankarskom tajnom, ali ako uzimaju javna sredstva, tu bankarskoj tajni nema mjesta. To je potvrdio i Visoki upravni sud’, napominje dojučerašnja povjerenica za informiranje Anamarija Musa za tportal.
U obrazloženju svog zahtjeva Vrhovnom sudu, DORH ‘usporedbe radi’ navodi i način poslovanja Europske investicijske banke (EIB), koja se financira sredstvima članica EU-a i, baš poput HBOR-a, ima dvojaku ulogu – tijela Europske unije i financijske institucije. Prema vlastitoj politici transparentnosti, EIB ima obvezu poštivanja profesionalne, odnosno poslovne tajne sukladno europskim zakonima.
