Zašto Hrvatska treba promijeniti izborni sustav?

Foto: Fah

“Hrvatska može na Brexit gledati s dva aspekta. To je nama pokazatelj koliko je bitno da imamo prave hrvatske vođe koji će postaviti Hrvatsku unutar Europske unije kako treba, ali i komunicirati s europskim čelnicima. A da bismo dobili vodstvo kakvo nam treba, očito nam treba i promjena izbornog sustava”, izjavio je za Narod.hr predsjednik stranke Projekt Domovina, odvjetnik Krešimir Planinić, povodom izlaska Velike Britanije iz EU-a.

Komentirajući političku situaciju nakon pada hrvatske Vlade i uoči raspuštanja Sabora, profesor političkih znanosti Anđelko Milardović upozorio je da se stvari neće promijeniti dok god bude trajao sadašnji politički sustav u Hrvatskoj, koji je nazvao “nakaradnom tiranijom manjine nad većinom građana”.

Imamo nakaradni izborni sustav i zakon o izborima, koji je dao mogućnost dvjema strankama da provode tiraniju manjine tako da se izmjenjuju na izborima. Za to su, kaže, najodgovornije osobe koje su pisale takav zakon na Fakultetu političkih znanosti i ustavno-pravni stručnjaci koje treba pitati je li ih sram svog intelektualnog djelovanja na temelju kojega su pomogli da se u zadnjih 25 godina uspostavi ta tiranija”, rekao je Milardović.

“Hrvatski narod neće se izvući iz ove talačke situacije sve dok se ne reformira izborno zakonodavstvo. Model je tako uspostavljen da “cementira” i štiti tranzicijske profitere, kojima se ne može ništa napraviti demokratskim postupkom. Sustav je konstruiran tako da uspostavlja visok stupanj međuzavisnosti s regulatorima višeg reda – EU-om, NATO-om i SAD-om.”

“Oni reguliraju te odnose i njima u biti ovi naši odnosi jako odgovaraju, a nas 4,5 milijuna ljudi smo idioti i kreteni”, kaže Milardović.

Bez obzira tko dođe na vlast, bez promjene izbornog zakona hrvatsko društvo bit će u talačkoj situaciji, bit će mu blokirana razvojna perspektiva. Problem je u modelu i sasvim je svejedno je li na vlasti SDP ili HDZ, jer je obje stranke imaju totalnu koncentraciju moći i resursa i proizvode kaos u društvu, smatra Milardović.

Promjena izbornog sustava preduvjet je demokratizacije Hrvatske

Građanska inicijativa U ime obitelji zbog navedenih nelogičnosti tražila je referendum o izborima te je za to prikupila više od 380 tisuća potpisa, što je iznosilo više od 10 posto biračkog tijela, no osporili su ga SDP-ov ministar Bauk i Ustavni sud RH tvrdeći da se za referendumsku inicijativu “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” trebalo osigurati 10 posto od 4,1 milijuna birača premda u Hrvatskoj ima prebivalište 3,5 milijuna punoljetnih osoba.

Iako zahvaljujući tumačenjima ministra Bauka referendum nije uspio, potpisi više od 380 tisuća birača dali su jasan signal parlamentarnim strankama kako građani nisu zadovoljni postojećim izbornim sustavom te kako je nužno ojačati njihov utjecaj na političko odlučivanje.

Paralelno s prikupljanjem potpisa za referendumsku inicijativu, u saborsku proceduru pristizali su prijedlozi izmjena Izbornog zakona te Zakona o izbornim jedinicama, koji su u veljači 2015. rezultirali izmjenama daleko blažim od onih koje je predlagala udruga U ime obitelji.

Preferencijski model glasovanja

U studenome 2015. po prvi puta u Hrvatskoj održali su se parlamentarni izbori po preferencijskom modelu glasovanja s cenzusom od 10 posto, na temelju Zakona u izboru zastupnika u Hrvatski sabor, koji je Sabor donio 13. veljače 2015.

Podsjetimo, potreba promjene izbornog sustava postala je važna tema u Hrvatskoj nakon što je građanska inicijativa U ime obitelji organizirala od 21. rujna do 5. listopada 2014. izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se u Ustav RH unijela načela glasovanja koja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj.

Tada su se oglasile i druge udruge civilnog društva, saborski zastupnici i političke stranke sa svojim prijedlozima promjene izbornog sustava. U samo dva tjedna više od 380 tisuća birača izjasnilo se da želi promjenu kakvu predlaže građanska inicijativa U ime obitelji.

“Željeli smo pokrenuti referendum na kojem bi birači mogli donijeti odluku o unošenju u Ustav RH stručno utemeljenih, cjelovitih i suvremenih izbornih načela i time ostvariti cilj da već na sutrašnjim sljedećim parlamentarnim izborima 2015. godine 1) saborske zastupnike biramo imenom i prezimenom, 2) da svi hrvatski državljani koji žive u Hrvatskoj i izvan nje mogu glasovati i dopisnim i elektroničkim putem, 3) da sve stranke imaju jednake uvjete natjecanja za Sabor, 4) da svaki glas birača vrijedi podjednako u svim izbornim jedinicama”, komentirali su iz U ime obitelji, dodajući: “Ove promjene nužne su ako želimo da nas predstavljaju sposobni, a ne podobni zastupnici.”

Konkretno, radilo se o načelima za demokratizaciju izbornog sustava:

1.) mogućnost davanja tri preferencijska glasa bez cenzusa
2.) smanjenje izbornog praga s pet na tri posto
3.) biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača
4.) mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem
5.) ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama
6.) izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb
7.) prikupljanje minimalno 3000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te
8.) zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.

Na temelju loše uređenog Registra birača Ustavni sud presudio je da više od 380.000 potpisa građana nije dovoljno za održavanje referenduma iako ta brojka premašuje 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

Građanska inicijativa U ime obitelji podnijela je tužbu Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu zbog opstrukcija s brojem birača i onemogućavanja postavljanja štandova u gradu Splitu i Karlovcu.

Sabor je 13. veljače 2015. izglasovao promjene izbornog sustava jedino u pogledu uvođenja jednog preferencijskog glasa, i to s cenzusom od 10 posto, što je Udruga U ime obitelji ocijenila previsokim da bi se stvarno realizirao preferencijski glas.

Ostale novine u Zakonu, poput zastupljenosti 40 posto žena i muškaraca na kandidacijskoj listi, kao i odredbu o 1500 potpisa potrebnih za kandidaturu stranaka i nezavisnih lista te odredbu o zabrani kandidiranja za osuđene za zlouporabu položaja i ovlasti, srušio je Ustavni sud 24. rujna 2015.

Što je uslijedilo nakon parlamentarnih izbora 2015.?

HDZ i SDP u koalicijskom smislu nisu dobile puno, ali zato stranke koje su ušle u Sabor pod njihovim skutima dobile su daleko iznad vlastitih stranačkih preferencija, odnosno, prema trenutačnim izbornim pravilima, stranke koje imaju jedan ili dva posto glasova, pa čak i manje, ušle su u vrh politike, neke u Sabor, neke i u izvršnu vlast.

Notorna Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati (HNS) već se godinama vrte unutar vrha hrvatske politike. Stranka tzv. statističke pogrješke u proteklom mandatu dala je ministricu vanjskih poslova u liku njihove šefice Vesne Pusić čije političke ambicije imaju globalne razmjere, ministra gospodarstva, ministrice kulture i ministrice graditeljstva. A sve to u okviru jedan ili dva posto.

Pitanje je i što su velike stranke dobile u takvim koalicijama? Male stranke dobile su moć i utjecaj koji je neproporcionalan njihovom stvarnom političkom značaju. Dakle, kad se gledaju izdvojeno kao stranke, onda se u tom konktekstu vidi sav apsurd izbornog sustava koji dopušta takva predizborna koaliranja.

Promjene izbornog sustava omogućile bi da se vidi prava snaga pojedinih manjih stranaka te da samostalnim izlaskom na izbore prođu izborni prag od tri posto i sudjeluju u vlasti na drukčiji način nego u predizbornim koalicijama koje nisu ništa drugo nego svojevrsna politička “trgovačka društva” u kojima se licitira budućom raspodjelom funkcija.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr