Zašto Josipović i Pusić ne priznaju silovanim Hrvaticama da su bile civilne žrtve velikosrpske agresije?

Hrvatski političari i dalje prešućuju da su silovane Hrvatice bile civilne žrtve u velikosrpskoj agresiji.  I na jučerašnjem međunarodnom skupu o žrtvama silovanja u velikosrpskoj agresiji vodeći hrvatski političari amnestirali su Srbiju za taj zločin protiv čovječnosti koji je sastavni dio zločina genocida. Komentar Vjekoslava Krsnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na skupu u Zagrebu koji se bavio problemom silovanja u velikosrpskoj agresiji hrvatski političari još su jednom pali na ispitu obrane nacionalnog i ljudskog dostojanstva. Na skupu je konstatirano da se samo kažnjavanjem počinitelja i obeštećenjem žrtava može zadovoljiti pravda što je već dvadesetak godina traže silovane žene. Međutim u svim istupima hrvatskih predstavnika na tom skupu koji je organiziran zajedno s agencijom Ujedinjenih naroda ni jednom rječju nije spomenuto da se to dogodilo u velikosrpskom agresivnom ratu za koji je kao sljednica bivše Jugoslavije odgovorna Srbija. Prema podatcima UNDP-a u Hrvatskoj je oko 2.200 ljudi bili žrtve seksualnog nasilja, ali je dokumentirano samo 147 slučajeva, pokrenut postupak u 36 slučajeva, a presuđeno ih je tek 15.

U videosnimci glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-Moon podvukao je da je silovanje postalo moćno oružje, te naglasio da nalogodavci i počinitelji moraju biti kažnjeni, a žrtve dobiti prava i obeštećenje da bi obnovile svoj život. Već sama činjenica da ni nakon dvadesetak godina od rata u Hrvatskoj njihov status nije riješen govori o sramnoj ulozi hrvatskih političara, a to se osobito odnosi na sadašnju vladajuću koaliciju, da se taj težak zločin protiv humanosti stavi pod tepih.

U tom duhu pokrovitelj skupa predsjednik Republike Ivo Josipović je konstatirao da žrtve još nisu dobile status civilnih žrtava rata, upozorivši da se i samo društvo zbog stigmatizacije žrtava može smatrati silovateljom. On pri tome nije svjestan da je sam sebe optužio, jer osim deklarativnih istupa ništa nije učinio da se ta nepravda u njegovoj lažnoj „novoj pravednosti“ ispravi. Ništa bezočniji u svojim istupima nisu bili ministrica Vesna Pusić i ministar branitelja Predrag Matić. Vesna Pusić je kazala da borba protiv silovanja u ratu počinje u miru, ali je i ona izbjegla ukazati na Srbiju kao državu odgovornu za te zločine, pa proizlazi da se u Hrvatskoj vodio građanski rat u kojemu su silovane žene bile žrtve jedne od strana u tom građanskom ratu. S druge strane nekadašnja povjerenica UN-a za ljudska prava Elizabeth Rehn podsjetila je na primjeru Ruande da je tijelo postalo bojno polje na kojemu su HIV pozitivni Hutui silovali žene iz plemena Tutsija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predrag Matić je najavio donošenje posebnog zakona, ali je prema njemu predstavnica silovanih žena Ružica Barbarić izrazila sumnju, jer država ni danas ne vodi brigu o silovanim ženama. Hrvatski političari tako i dalje uporno izbjegavaju ukazati na odgovornost Srbije kao agresora u kojemu su počinjeni ovi teški zločini. Posebice se može postaviti pitanje može li silovane žrtve idućeg mjeseca u Londonu na konferenciji o ovom problemu predstavljati gospođa ministarka nepostojećeg Zapadnog Balkana Vesna Pusić koja je svojedobno predlagala silovanim Hrvaticama da se u borbi za svoja prava pridruže sudionicima gay parade u Splitu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.