Zašto se netko od osam hrvatskih diplomata u Ženevi nije ukazao na sjednici o Zambiji?

ženevi
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah, iStock Zambia Sun FM

Čak je dva dana trajala sjednica UN-ova Odbora za prisilne nestanke u Ženevi na temu Zambije. Dok afera Zambija poprima ozbiljne međunarodne konotacije, a osmero hrvatskih državljana optuženih za trgovinu djecom bili su tema dijela sjednice Ujedinjenih naroda, Hrvatska na tu sjednicu nije poslala nikoga. Napomenimo, u Ženevi imamo Stalnu misiju pri UN-u u kojoj radi osam diplomata. Umjesto toga, MVEP reagira tek nakon što su mediji objavili kako je na sjednici državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti Republike Zambije konstatirao da je dokumentacija o posvajanju lažna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

20. i 21. ožujka trajala je sjednica UN-ova Odbora za prisilne nestanke. Održane su četiri sesije, a tema dvije bila je Zambija.

Nisu nikoga poslali, a u Ženevi sjedi osam hrvatskih diplomata

Stalna misija Republike Hrvatske pri UN-u u Ženevi nije na njih poslala nikoga unatoč vrlo aktualnoj aferi Zambija.

Da su poslali nekoga na tu sjednicu čuli bi kako Dickson Matembo, državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova i unutarnje sigurnosti Republike Zambije govori:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što je Matembo rekao

”Zambijski granični službenici pregledali su njihovu dokumentaciju i kontaktirali službenike Konga. Ta su djeca došla iz sirotišta. Ovo nije bio prvi put da je ova skupina s djecom prešla granicu. Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna. Vlasnik sirotišta iz kojeg su prikupljena ta djeca bio je u bijegu, a slučaj je sada na sudu. Djecu je zaštitilo Ministarstvo zajednice i socijalne skrbi, u suradnji s kongoanskim vlastima nadležnim za skrb o djeci. Morali bi biti predani kongoanskoj vladi”.

Možda će vas zanimati

Državni tajnik zambijskog MUP-a: Kongo je utvrdio da je dokumentacija o posvajanju - lažna!

Optuženi su za nezakonito pritvaranje i provedene su istrage, a kongoanske vlasti su utvrdile da je njihova dokumentacija lažna

Da je Stalna misija Hrvatske pri UN-u u Ženevi nekoga poslala na tu sjednicu, mogli su postaviti i pitanja ili opovrgnuti njegove navode ako misle da visoki zambijski dužnosnik ne govori istinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Reakcija MVEP-a na sjednicu u Ženevi

Umjesto toga, reagiralo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) i to tek nakon što je izjava Dicksona Matemba dospjela u hrvatske medije.

Iz MVEP-a su naveli da je riječ o netočnim navodima Matemba te da će uputiti službenu notu Stalnoj misiji Zambije pri UN-u.

>Nova retorika vladajućih: Gdje su nestali ‘razgovori na najvišim razinama’ oko uhićenih u Zambiji?!

Demantiraju da je osmero optuženih u Zambiji ikada ušlo u Zambiju iz DR Konga te da su više puta prelazili granicu. No, ako se malo bolje analizira ono što je Dickson rekao, njegova tvrdnja o višestrukim prelascima granice “te grupe”, može se odnositi na “grupu” povezanu sa sirotištem u Kongu iz kojeg je dolazila većina djece posvojene u Hrvatsku.
Iz MVEP-a su također poručili kako “Hrvatska u ovom trenutku ne raspolaže službenom informacijom dobivenom od DR Konga, kao ni od Republike Zambije da dokumenti o posvajanju iz DR Konga nisu vjerodostojni”.

Možda će vas zanimati

MVEP proturječi zambijskoj policiji i radi pritisak pri UN-u: 'Nemamo informaciju da su dokumenti lažni'

MVEP će uputiti službenu notu Stalnoj misiji Zambije pri UN-u zbog izjava o lažiranim dokumenata uhićenih Hrvata u aferi Zambija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je na čelu Stalne misije Republike Hrvatske pri UN-u u Ženevi?

U listopadu je na tu funkciju koja je zapravo veleposlanička, poslan Gordan Markotić. Ipak, Markotić nije tamo službeno veleposlanik već ‘otpravnik poslova’. Naime, fotelja veleposlanika već je duže upražnjena, a imenovanje novih veleposlanika je na čekanju zbog sukoba premijera Plenkovića i predsjednika RH Zorana Milanovića.

>Analizirali smo kongoanski obiteljski zakon: Što je sve sporno kod poznatih slučajeva posvajanja iz Hrvatske

Tako da je u listopadu prošle godine, u Ženevu kao otpravnik poslova, poslan Markotić. Uz Markotića, u Ženevi je u našoj Stalnoj misiji još sedmero diplomata.

Grabar Kitarović prozvala ga da radi protiv interesa Hrvatske

Markotić je iskusni diplomat koji je na poziciji veleposlanika pri stalnoj misiji Hrvatske pri UN-u u Ženevi bio i prije 20 godina u vrijeme mandata Stjepana Mesića.

U vrijeme Milanovićeve vlade bio je pomoćnik ministra pravosuđa Orsata Miljenića, a s te dužnosti odlazi na dužnost hrvatskog veleposlanika u Srbiji 2013.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 2017. njega te još veleposlanike Joška Paru i Ivu Goldsteina, tadašnja predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović proziva da rade protivno interesima Hrvatske.

Iako nije imenovala Markotića, Grabar Kitarović je u intervjuu 2017. otkrila da je iz hrvatskog veleposlanstva u Beogradu u Zagreb stigao upit trebaju li zastavu na zgradi veleposlanstva spustiti na pola koplja na Dan domovinske zahvalnosti.

”Kako kao hrvatski diplomat možete postaviti takvo pitanje?!”, kazala je Grabar-Kitarović.

Markotić je 2020. u vrijeme Plenkovića bio koordinator predsjedanja RH Vijećem Europske unije, a na trenutačnu poziciju u Ženevi odlazi u listopadu 2022. godine.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija  

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.