Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić govoreći o aferi Zambija rekao je kako nema novosti, a najavio je i promjenu zakona vezano za posvajanja. Zapravo većih novosti nema još od kad su se oglasili zambijski ministar pravosuđa i kongoanske vlasti, koje su poručile kako stranci ne mogu posvajati djecu iz DR Konga još od 2017. godine i od kad je slučaj prebačen na Visoki sud. Promijenila se tada i retorika premijera Andreja Plenkovića, a više se ne spominju razgovori “na najvišim razinama”. Donosimo pregled situacije.
Piletić kaže da nema novosti iz Zambije
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić tijekom vikenda je za N1 televiziju rekao kako o slučaju Zambija nema novosti. Rekao je kako se u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave detektirala praznina u posvojenjima iz trećih zemalja.
Piletić je za Novi list objasnio i da će posvojitelji imati obvezu dostavljanja dokaza o legalnosti sudske odluke iz zemalja iz kojih posvajaju djecu, te da će tek nakon toga, i provjere jesu li upisani u registar posvojitelja, sudovi donijeti odluku o posvojenju.
“U posvojenjima iz tzv. trećih zemalja jasno je da sustav socijalne skrbi nije dosad bio uključen, da mi kao država i društvo ne možemo imati dvostruke kriterije za posvojenje, neovisno o tome otkud djeca dolazila, a posebice ako je to iz onih tzv. trećih zemalja, u ratnim sukobima, gdje su djeca izložena riziku gladi i raznim bolestima”, kazao je Piletić.
> Piletić otkrio da nema novosti iz Zambije i poručio: Ne možemo imati dvostruke kriterije za posvojenje
Dodaje da se želi posvojenja iz trećih zemalja potpunosti izjednačiti s posvojenjima unutar RH i zemalja potpisnica Haške konvencije.
“Propisali smo i to uskoro ide u saborsku proceduru kroz izmjene Zakona o međunarodnom privatnom pravu gdje je dosad bilo regulirano priznanje stranih sudskih odluka, da sud koji dobije stranu odluku neovisno o zemlji, mora provjeriti jesu li posvojitelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Ako jesu i sud prizna stranu sudsku odluku da pravomoćno rješenje dostavi i nama u Ministarstvo, a Zavod za socijalni rad, bivši centri imali bi mogućnost mentoriranja, podrške obitelji kao što to čine šest mjeseci nakon domaćih posvojenja”, naglasio je ministar.
Kazao je kako revizija u slučaju kada nema nikakve pravomoćne presude koja bi bila pravni temelj da idemo u reviziju, nemoguća.
Mediji pisali o razgovorima na “najvišoj razini”
U siječnju su, nakon što su zambijske vlasti u ponedjeljak popodne napokon pustile osmero hrvatskih državljana iz pritvora da se brane sa slobode, mediji pisali kako bi sljedeći korak moglo biti njihovo izručenje iz Zambije u Hrvatsku.
“Krajnje je neizvjesno kada bi se to moglo dogoditi, no izvor Jutarnjeg lista tvrdi da bi ključnu ulogu sada trebala odigrati hrvatska diplomacija, i to na najvišoj državnoj razini.
Da je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova već dosta angažirano oko ovog slučaja, jasno se vidi iz toga što je službenik našeg veleposlanstva iz Južnoafričke Republike, koje pokriva i Zambiju, bio na suđenju hrvatskim državljanima osumnjičenima za pokušaj krijumčarenja djece iz susjednog DR Konga. On im je potvrdio kako je veleposlanstvo u proteklih mjesec i pol dana bilo uključeno u dostavu hrane i ostalih potrepština Hrvatima u pritvoru. Hrvatski diplomat Dario Klasić je, doznali su, već u ponedjeljak otputovao iz Zambije.
Više je novinara u Zambiji – koji prate ovaj slučaj tijekom proteklih mjesec dana, otkako su se u medijima pojavile prve informacije da su Hrvati uhićeni u Zambiji gdje su došli po djecu iz Konga koju su htjeli posvojiti – uvjereno kako daleko od očiju javnosti vrlo vjerojatno hrvatska država diplomatskim putevima pokušava maksimalno zaštititi prava svojih građana, što je na neki način već javno potvrdio i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. Njihovi sugovornici stoga smatraju da bi upravo dolazak Grlića Radmana na iduće ročište u Zambiju moglo biti vrlo korisno za optužene hrvatske građane jer bi se zambijskim vlastima tako jasno dalo do znanja koliko je Hrvatskoj stalo do njihove sudbine.
“U najmanju ruku sudski bi se proces diplomatskim naporima mogao ubrzati”, pisali su mediji tada.
> Nakon izjava iz Konga, Plenković promijenio priču: ‘Znamo da se ta djeca ne mogu legalno posvajati, ali…’
I Mađerić tvrdila da se razgovara “na najvišim razinama”
Nakon što su Hrvati pušteni da idu kući zbog prekinutog postupka, pa drugi put uhićeni pod otužbom za trgovinu djecom, Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (HDZ) tvrdila je kako se razgovori odvijaju “na najvišoj razini”.
“Sigurno da nitko ne ulazi u pravni sustav niti u meritum, ali našim državljanima pružamo svu konzularnu zaštitu. Razgovara se na najvišim razinama. ministar pravosuđa s ministrom pravosuđa Zambije, ministar vanjskih poslova s ministrom vanjskih poslova Zambije. Također su uključeni predstavnici Europske unije u Zambiji, kako bi se dobile informacije i kako bi se dobila zaštita za hrvatske državljane vezano i uz lijekove, čovječno postupanje prema njima temeljem konvencije o ljudskim pravima i svim ostalim konvencijama vezano uz postupanje, kako sada u pritvoru, tako i posljednja više od dva mjeseca, koliko se nalaze u Zambiji”, rekla je Mađerić u emisiji Otvoreno u veljači ove godine.
Zambijski ministar pravosuđa: “Suverena država ima pravo voditi takve postupke unutar svojih granica”
U veljači se pak oglasio i Malambo Haimbe, tamošnji ministar pravosuđa, te se tom prilikom osvrnuo i na slučaj uhićenih Hrvata. Rekao je kako zambijski zakoni dopuštaju ponovno pokretanje postupka, što se i dogodilo te da je postupak koji traje pošten. Odnos s hrvatskim institucijama i hrvatskim kolegama opisuje kao – iskren, prenio je tada Dnevnik Nove TV.
“U trenutku dok ovo govorimo, postupak koji traje je pošten i vodi se kao i protiv bilo koje druge osobe na teritoriju Zambije. A koliko shvaćam, odobrena im je i jamčevina na sudu”, rekao je Haimbe.
> Zambijski ministar pravosuđa oglasio se o uhićenim Hrvatima i odnosu s Hrvatskom
“Naši kolege razumiju da suverena država ima pravo voditi takve postupke unutar svojih granica, baš kao što to i oni mogu. Odnos s Hrvatskom stoga ostaje iskren”, zaključio je Haimbe.
> Kongoanske vlasti o aferi Zambija: ‘Stranci ne mogu legalno posvajati djecu iz DR Kongo još od 2017. godine’
Oglasile se i kongoanske vlasti
Gauthier Luyela, ravnatelj zadužen za zaštitu djece u kongoanskom Ministarstvu za obitelj i djecu, izjavio je novinarima AFP-a u veljači da stranci ne mogu legalno posvajati djecu iz DR Kongo još od 2017. godine, kada je donesen novi zakon o obiteljskom pravu. Sve dok se ne osnuje nova državna agencija koja će nadzirati posvojenja iz inozemstva u skladu sa zakonom, nikakva međunarodna posvojenja nisu moguća, prenosi Jutarnji list.
“To je nedvosmisleno”, kategorički je izjavio Luyela i odbacio svaku pomisao da su hrvatskim parovima kongoanski sudovi, otkad je taj zakon usvojen 2017., mogli odobriti posebno izuzeće za posvojenje. “Ne postoji načelo od slučaja do slučaja, ne znam kako su uspjeli dobiti te sudske presude”, rekao je Luyela koji ne isključuje mogućnost da su djeca u Zambiji meta trgovine prije nego što su predana hrvatskim parovima.
Plenkovićeva retorika
Premijer Andrej Plenković je nakon toga nastupao s drukčijom retorikom nego prije. Rekao je da je Hrvatskoj ta informacija (o nemogućnosti međunarodnih posvajanja) poznata, no da je pitanje “jesu li, neovisno o toj odluci, donošene neke druge odluke na razini administracije pa i sudova u DR Kongu i temeljem toga su se procesi vodili”.
“Mi smo, naravno, kazali da je jako važno da nadležna tijela, a to su prije svega sudovi i odgovarajući resori, naprave kontrole cijele te dokumentacije koja je došla u tim različitim procesima. Dakle, to su stvari koje su se odvijale, između ostaloga, i pred hrvatskim sudovima pa će oni, vjerujem, pogledati o kakvim je dokumentima riječ, ali pitanje je to što je rekao njihov ministar. To nama nije nepoznato, to je informacija koja zadnjih nekoliko tjedana postoji i mi smo toga svjesni, ali drugo je jesu li, neovisno o toj odluci, donošene neke druge odluke na razini administracije pa i sudova u DR Kongu i temeljem toga su se procesi vodili. To je nešto što će se ispitivati u kasnijim fazama”, rekao je Plenković.
> Afera Zambija: Kako tumačiti izjave Plenkovića i Dobronića i što se zna o naprasno ugašenoj udruzi?
Spoznaje koje nitko drugi nema?
Unatoč decidiranoj i nedvosmislenoj izjavi čovjeka koji je u DR Kongu zadužen za zaštitu djece, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić i premijer Andrej Plenković eksplicitno i dalje tvrde kako Hrvatska ima pravo dovesti sumnjivo posvojenu djecu iz Afrike u RH, jer “djeca imaju hrvatske dokumente”. Što bi trebalo značiti da je dokumentacija glede dobivanja državljanstva – valjana.
Pri tome je nejasna izjava premijera Andreja Plenkovića da je pitanje “jesu li, neovisno o nemogućnosti međunarodnog posvajanja, donošene neke druge odluke na razini administracije pa i sudova u DR Kongu i temeljem toga su se procesi vodili”. Dakle, prema premijeru možda postoji način međunarodnog posvajanja djece unatoč zabrani istoga.
I predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić otišao je korak dalje te je kazao, referirajući se na sud u DR Kongu, da je sud u “pojedinim slučajevima odlučio da predstavlja dobrobit djeteta da se pojedina međunarodna posvojenja odobre i da se zanemari ta zabrana. Nije ništa sud u DR Kongo povrijedio svoj zakon. To se zove tumačenje prava – potpuno formalno je to ispravno jer Međunarodna konvencija ima prednost u primjeni nad domaćim zakonom. Jedina je istina da su nakon 2016. u DR Kongu pod određenim uvjetima međunarodna posvojenja i dalje moguća i dopuštena”.
Nije poznat datum suđenja
Još 22. veljače, kad je Visoki sud u Ndoli odobrio je zahtjev Republike Zambije da se predmet u kojem se tereti osmero Hrvata za trgovinu djecom prebaci s Općinskog na Visoki sud, situacija se promijenila. Istog dana pušteni su da se brane sa slobode. Napustili su pritvor u kojem su se dosad nalazili.
Sutkinja Visokog suda Yvonne Chembe koja je državi odobrila zahtjev da se slučaj sasluša na višem sudu nije odredila kojeg će se točno datuma održati iduće ročište. Naglasila je da će datum idućeg ročišta biti komuniciran prema odvjetnicima.
> Plenković u maniri Benčić osuo paljbu po onima koji propituju aferu Zambija. Pravi se da ne vidi kaos koji mu je pred nosom
Prema njihovim navodima može se dogoditi da zambijski sud prebaci slučaj na Hrvatsku ili da prebaci nadležnost na DR Kongo.
“Zambijske vlasti zatražile su prebacivanje slučaja na Visoki sud zbog toga što je ovaj slučaj privukao široku pozornost, kako u cijeloj zemlji tako i na međunarodnoj razini, te bi bilo prikladno da se stvar sasluša pred Visokim sudom”, stoji u objašnjenju zahtjeva koji je zambijskom Visokom sudu uputio pomoćnik imigracijskog službenika Kombe Sakeni, piše 24sata.
U izjavi o zahtjevu podnesenom Visokom sudu Ndole, Kombe Sakeni rekao je da je neizbježno da će zakoni Republike Hrvatske i DRC-a biti predmet razmatranja tijekom rasprave na suđenju.
“Dio dokaza u ovom predmetu dotiče se komunikacije upućene suverenoj državi, to jest DR Kongu, i moguće je da bi predmet mogao biti od međunarodnog interesa. Slučaj uključuje i četvero djece, na čiju će sudbinu utjecati ishod ovog predmeta”, rekao je.
> Plenković o aferi Zambija: Dajemo svu pravnu pomoć; djeca su hrvatski državljani
> Vučemilović otkrila da nitko ne zna broj posvojene djece iz Konga, pa se zapitala: Je li Plenković glasnogovornik Sandre Benčić?!
Odvjetnik Novosel o mogućim pritiscima
Odvjetnik Karlo Novosel, član Upravnog odbora U ime obitelji, za Narod.hr dao je svoje viđenje suđenja u Zambiji i otkrio što po njegovu mišljenju znači prebacivanje procesa na višu sudbenu instancu.
>Odvjetnik Novosel za Narod.hr o obratu u Zambiji i ministru koji miješa ‘kruške i jabuke’
Smatra da je do tog poteza došlo jer je riječ o slučaju koji je pod velikom lupom javnosti, no isto tako, da je ”u međuvremenu slučaj toliko ojačao procesnim elementima i dokazima da više to ne može obraditi niži sud”.
Ukazuje da prebacivanje na Viši sud koincidira s činjenicom da su se o slučaju uhićenih hrvatskih državljana oglasile i vlasti DR Konga i Zambije.
“Indikativno je da je upravo prebacivanje na viši sud došlo vrlo brzo nakon oglašavanja dužnosnika svih involviranih država što mi upućuje na zaključak da je bilo pritisaka na neovisnost pravosuđa”, naglašava Novosel.
Upit Ministarstvu vanjskih i europskih poslova
O tome zna li se kad će biti održano iduće ročište pitali smo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, kao i o eventualnim novim spoznajama. Odgovor ćemo objaviti kad ga dobijemo.
Do tada, čini se kako nakon oglašavanja zambijskih i kongoanskih vlasti od razgovora “na najvišoj razini”, ako ih je i bilo, trenutačno nema ništa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
