Hrvatski suverenisti počeli su početkom tjedna u Hrvatskom saboru prikupljati potpise zastupnika kako bi se nakon dvije godine čekanja raspravio njihov prijedlog Zakona o zaštiti života koji definira da ljudski život počinje u trenutku začeća.
Pobačaj bi, prema prijedlogu, bio moguć samo u slučaju kada je trudnoćom ugrožen život trudnice, uz naglasak na edukaciji, savjetovanju i prevenciji. Ističu da je njihov prijedlog zakona u skladu sa znanstvenim pristupom i kršćanskim učenjem te da u potpunosti štiti život.
Na snazi je zakon iz 1978. godine zbog čega je Ustavni sud 2017. naložio Saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon, a suverenisti podsjećaju da njihov prijedlog čeka na raspravu još od ožujka 2019.
Za stavljanje točke na dnevni red, potrebno je prikupiti potpise 30 zastupnika.
Oporba, naime također može predlagati izmjene i nove Zakone, no predsjednik Sabora može odgoditi glasovanje (što se dogodilo u slučaju oko glasovanja o Hrvatskoj gospodarskoj komori), promijeniti dnevni red, a na koncu vladajuća većina može odbiti prijedloge.
Ovu je mogućnost iskoristio i Most te u zakonsku proceduru stavio prijedlog o ukidanju obvezne članarine u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Iako je rasprava o temi zaključena, mišljenje su dali Vlada i Odbori, glasovanje nije održano iz razloga kojeg je naveo predsjednik Sabora Gordan Jandroković kako vladajuća većina traži dodatne konzultacije, zbog čega je oporba srušila kvorum, a predsjednik Vlade Andrej Plenković oporbu optužio za iskorištavanje situacije zbog bolesti zastupnika Miroslava Tuđmana. Nakon što se vladajuća većina ipak usuglasila, prijedlog je – očekivano – odbijen.
> Vladajući postigli dogovor oko HGK: Odbit će prijedlog o ukidanju obvezne članarine
Može li ujedinjena oporba srušiti HDZ-ovu tanku većinu?
Premda se pri samom konstituiranju desetog saziva Hrvatskog sabora moglo očekivati da će minimalna većina od 76 zastupnika biti nestabilna, Plenković je oporbeno rušenje kvoruma zbog HGK, iskoristio za prebacivanje odgovornosti uz optužbe kako je oporba bezobrazno okrenula leđa ljudima na Banovini te da takav presedan “HDZ nikada ne bi napravio”.
Podsjetimo, kada je parlament u srpnju potvrdio Vladu, za Plenkovićev novi tim glasovalo je 76 od 151 zastupnika. Riječ je o tankoj većini. Svaki je glas stoga vladajućoj većini u Saboru izuzetno značajan, jer samo jedan glas može biti jezičac da Plenkovićeva Vlada u zakonodavnom tijelu više nema dovoljnu podršku.
Saborsku većinu čini 64 zastupnika HDZ-a, troje zastupnika SDSS-a te još petero iz Kluba nacionalnih manjina, kao i četvero zastupnika HNS-a, Reformista i HSLS-a.
S druge strane saborsku manjinu čini SDP na čelu s Peđom Grbinom, Domovinski pokret iz kojeg su otišli Milan Vrkljan i Karolina Vidović Krišto, zatim Most, klub okupljen oko Tomislava Tomaševića i Sandre Benčić koji je ostao bez Katarine Peović, potom Hrvatski suverenisti, Klub zastupnika Centra i Građansko-liberalnog saveza kojeg vode Marijana Puljak i Dalija Orešković kojima se pridružila i Anka Mrak Taritaš iz Glasa te klub oslabljenog Beljakovog HSS-a i Hrvatske stranke umirovljenika.
Oporba je također fragmentirana i ideološki suprotstavljena, no i odnosi i mišljenja o pojedinim temama, ni u vladajućoj koaliciji nisu istovjetni i usuglašeni. HDZ koji se predstavlja kao demokršćanska stranka koalirao je s liberalima i zbog održavanja većine, pristaje na ustupke u pitanjima kao što su rodna ideologija, pobačaj, udomljavanje od strane istospolnih parova i brojnim drugim pitanjima. Koalicijom je ponovno pogažena volja brojnih birača, no do sada su postizali dogovor, unatoč razilaženju u mišljenjima.
“Mislite da će Hrebak, Štromar, Čačić ili Pupovac zbilja rušiti većinu? Ako i pokušaju, druga imena već su ispod stola.”, napisao je u kolumni za tportal Boško Picula i dodao:
“K tome, HDZ iz prošlog saziva Sabora ima uspješno iskustvo prikupljanja ‘žetončića’ iz šarolike oporbe te ne bi začudilo da su neka imena već ispod stola. Nakon lokalnih izbora u svibnju slijede tri godine bez ikakvih redovitih izbora u Hrvatskoj, ali vrlo vjerojatno s mnoštvom onoga što se čulo u razgovoru Žarka Tušeka i Viktora Šimunića. Stoga nije presudno pitanje hoće li se aktualna saborska većina održati u sljedećem razdoblju, nego na koji će način HDZ održavati unutarnju koheziju i podršku birača s dužnosnicima, od same Vlade do stotina lokalnih sredina, ‘kaj bi ih pol odmah prebrisali’ i vlastiti članovi.”
Koja je procedura za prikupljanje potpisa i što omogućuje oporbi?
Prema Poslovniku, definirana je procedura određivanje dnevnog reda i predlaganja zakona. Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora – pravo predlaganja zakona ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. To omogućuje oporbenim klubovima da na dnevni red nametnu i svoje teme i prijedloge.
Na početku svakoga radnog dana zasjedanja, predsjednik Sabora u pravilu objavljuje o kojim će se točkama dnevnog reda raspravljati toga dana. Predsjednik Hrvatskoga sabora će u redoslijed rasprava za sljedećih sedam dana uvrstiti i rasprava će biti provedena za onu točku dnevnog reda koju pisanim zahtjevom zatraži najmanje 30 zastupnika, a koja je u dnevnom redu najmanje 60 dana. Zastupnik ima pravo potpisati samo jedan zahtjev tijekom istog mjeseca.
Prije rasprave o prijedlogu zakona na plenarnoj sjednici Sabora, predsjednik matičnog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti na dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu.
Rasprava i glasovanje se potom izvršava na način opisan u dijagramu, no glavnu riječ i dalje ima tanka većina od 76 ruku.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
