Zabrana rada tržnica dovela je u pitanje opstanak mnogih malih poljoprivrednih proizvođača. Zbog toga se sve glasnije čuju pozivi njihovih udruženja da se uz primjenu strožih pravila rada tržnice ponovo otvore.
Najugroženiji su sirari, povrćari i cvjećari. Ozbiljni voćari svoju robu (sad je sezona jabuka) najviše plasiraju kroz trgovačke lance iako se pitaju što će biti s jagodama čija prodaja kreće za nekoliko tjedana, a one se uglavnom prodaju na štandovima na ulicama gradova.
Savez malih sirara SirCRo uputio je molbu Stožeru civilne zaštite i Ministarstvu poljoprivrede da se ponovno otvore vrata tržnica jer, tvrde, sirari bez njih neće preživjeti krizu. Njihova čelnica Romina Zadravec kaže kako dostava svježeg sira i svježeg vrhnja do kupaca uz propusnice može riješiti samo manji dio proizvodnje, piše tportal.
‘Ostali smo zatečeni svime. Kupci ne znaju naše kontakte, niti mi njihove. Svi smo izgubljeni, a proizvodnja ne smije stati. Roba će nam propasti. Nemaju svi sirari zrionice i rashladne komore pa da ih napune polutvrdim i tvrdim sirom. Većina je ugrožena bez tržnica’, izjavila je za tportal Zadravec.
U Hrvatskoj je više od 1000 registriranih proizvođača svježeg sira i vrhnja koji sad ne znaju kamo bi s mlijekom. Oko 120 obiteljskih gospodarstava ima male sirane i oni su u boljoj poziciji. Takvu siranu – obiteljsku siranu Kusanovec – vodi Zadravec.
Nju, kaže, najviše boli to što se trgovački centri i dalje opskrbljuju uvezenom robom.
‘Nitko ne pita male proizvođače povrća, sira i mlijeka bi li oni mogli dostaviti robu tim centrima. Oni uvoze, a naši proizvodi bit će bačeni’, nezadovoljna je Zadravec.
Savez malih sirara SirCRo, između ostalog, predložio je da na tržnicama mogu prodavati i kupovati samo osobe mlađe od 60 godina, uz obavezno nošenje maski i rukavica, da bude otvoren samo jedan ulaz u tržnicu s redarskom službom na ulazu i u prostoru tržnice (kod zatvorenih tržnica), a otvorene tržnice da se ograde privremenim upozoravajućim trakama te da se kupci puštaju također samo na jednoj strani. Uz to, da se organizira ograničenje ulaska od pet do 10 osoba odjednom na prostor tržnice (ili više, ovisno o veličini).
Otvaranje tržnica uz slične zaštitne mjere traži i Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
‘Stanje je alarmantno. Mali OPG-i koji su vozili proizvode na tržnice nemaju kamo s robom. Srednji i veći OPG-i vozili su robu na veletržnice, ali su i one zatvorene. S druge strane uvoze se salata i mladi luk iz Italije, kojih ima u Hrvatskoj, umjesto da se organizira otkup domaćeg povrća za trgovačke lance’, upozorio je Budanec.
U najtežoj situaciji trenutno su proizvođači koji su se bazirali na proljetne kulture kao što su mladi luk, rotkvica i blitva.
‘Oni mogu odgoditi berbu za tjedan dana, ali ne i za mjesec. Ako ne prodaju povrće, neće imati kapitala za novi ciklus. Vlada i Ministarstvo poljoprivrede moraju reagirati’, istaknuo je Budanec.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
