Slavonska tragedija: Od „žitnice Europe“ do napuštene livade

Od popisa stanovništva iz 1991. godine do onog iz 2011. godine, Slavonija je izgubila oko 170 tisuća stanovnika, a analiza BDP-a pokazuje da se na posljednja četiri mjesta nalaze upravo slavonske županije. Nedavno je Centar za mirovne studije proveo istraživanje Geometar nejednakosti u koje su obradili regionalne razlike u Hrvatskoj. Istraživanje je samo potvrdilo katastrofalno stanje u Slavoniji prema kojem je najviše siromašnih upravo u pet slavonskih županija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gledajući stopu rizika od siromaštva po prihodovnoj metodi, svaki je treći Slavonac siromašan. Hrvatska stopa rizika siromaštva po toj metodi je 20 posto, što znači da svaki peti Hrvat ima na raspolaganju manje od 60 posto prosječnog dohotka po kućanstvu – 2000 kuna mjesečno. Dok je primjerice u Brodsko-posavskoj županiji stopa rizika od siromaštva čak 35,9 posto, u Zagrebu ona iznosi 9,8 posto. Četiri od pet slavonskih županija (Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska), imaju najmanji BDP po stanovniku u Hrvatskoj – nešto više do 40.000 kuna, dok u Zagrebu on iznosi gotovo 140.000 kuna, a u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji nešto manje do 100.000 kuna.

Kada se gledaju županije s najvećom stopom nezaposlenosti, na vrhu te ljestvice su opet, pogađate, svih pet slavonskih županija. Dok je u Zagrebu nezaposleno 10 posto stanovnika, u slavonskim županijama taj postotak je do 30 posto u Požeško-slavonskoj do gotovo 45 posto u Virovitičko-podravskoj. Porazni su podaci i o obrazovnoj strukturi stanovnika Slavonije. Tako, primjerice, samo 22 posto djece u dobi od tri do pet godina u Brodsko-posavskoj županiji ide u vrtić. Slična je situacija i u Vukovarsko-srijemskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško slavonskoj, a nešto bolja u Osječko-baranjskoj županiji. U Zagrebu pak 91 posto djece od tri do pet godina ide u vrtić, a velikim postotkom vrtićke djece mogu se pohvaliti i u jadranskim županijama. U CMS-u ističu da pohađanje vrtića u dobi od tri do pet godina čini ključnu razliku u kasnijem uspjehu u školi. A tri od pet županija s najgorom obrazovnom strukturom upravo su slavonske. Tako, primjerice, u Virovitičko-podravskoj 48 posto stanovništva nema školu ili je s nedovršenom osnovnom školom ili ima samo osnovnu školu, a samo osam posto je visokoobrazovanih. U Zagrebu je pak 29 posto onih s fakultetom, a 19 posto bez škole i s osnovnom školom.

I što im onda preostaje nego li napustiti svoja ognjišta i krenuti trbuhom za kruhom. Neki odrade sezonu na moru, dok drugi odlaze autobusima i zrakoplovima s kartom u jednom smjeru za Kanadu, Njemačku i najpopularniju destinaciju svih Slavonaca, Irsku. Nekima je i put do Irske znanstvena fantastika, pa se zato otpreme 270 kilometara sjevernije u našu metropolu. Zato i ne čudi što su Slavonci srušili mit o tome kako u Zagreb najviše doseljavaju Dalmatinci i Hercegovci. Podatci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se u Zagreb u 2015. godini doselilo 11 tisuća ljudi mahom iz Slavonije. Rekorderi po broju doseljenika na tisuću stanovnika su Požeško-slavonska (4,2) i Brodsko-posavska (4). Požeško-slavonska županija je u vrhu je i po udjelu iseljenih u inozemstvo jer je na 1000 stanovnika bilo 13 iseljenih. Na drugom je mjestu bila Vukovarsko-srijemska županija s 11 iseljenih na 1000 stanovnika, pa Brodsko-posavska s 10 iseljenih u inozemstvo na 1000 stanovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je kriv za to što se iz nekada najbogatije regije Hrvatske u koju ljudi dolazili masovno vlakovima bez voznog reda, danas tim istim vlakovima bježi iz nje?

Demograf Stjepan Šterc, gostujući nedavno na okruglom stolu na okruglom stolu u organizaciji Svjetskog saveza mladih – Hrvatska, dotaknuo se i stanja u Slavoniji za koje je rekao da to što se Slavonija prazni nije slučajno.
“Slavonija se prazni na nevjerojatan način i mislim da to nije slučajno. U Slavoniji bi se morale donositi odluke za revitalizaciju prostorom određene djelatnosti. To su strateške odluke. Slavonija se neće moći revitalizirati domicilnom populacijom. Ona se mora revitalizirati useljavanjem. Ako se želi revitalizacija, uz zadržavanje slavonskog identiteta, onda se treba krenuti prema vlastitom iseljeništvu. Slavonija je žitnica Europe, tako smo tepali sami sebi. Međutim, naravno da se u toj varijanti, s obzirom na to da je riječ o prostoru koji je čist, nezagađen, nema pesticida, da ga se želi kontrolirati. To je moja pretpostavka, kad se nešto događa dugo, onda je pretpostavka da to nije slučajno. Ono što se događa na otocima može biti za primjer Hrvatske. Primjerice, Vis izravno iz proračuna izdvaja sredstva za djecu do 15 godina, koja mjesečno dobivaju 1200 kuna. Smanjili su cijenu vrtića, komunalnu naknadu za obitelji s djecom i slično”, rekao je Šterc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.