Hrvatska se nada preporodu s 25 milijardi eura koje bi idućih godina trebala povući iz Bruxellesa. To bi je moglo pomaknuti sa začelja Europe. No kakav je životni standard u Hrvatskoj?
Ako izuzmemo prošlu godinu, gospodarski rast i plaće, pa i mirovine, rasle su, ali sve to je manje nego u ostatku Europske unije. Sada Hrvatska gleda neke zemlje sa začelja, a prije deset ili više godina bila je među boljima.
Dnevnik Nove TV analizirao je životni standard u Hrvatskoj. Primjerice, frižider je 1998. godine imalo 90 posto hrvatskih domaćinstava, a 2019. godine taj se postotak skočio na 99,6 posto.
Mikrovalna pećnica bila je rijetkost
Što se tiče automobila, svako drugo domaćinstvo, odnosno 50 posto, imalo je jedan auto 1998. godine, a 2019. 71,4 posto domaćinstava. Tek pet posto obitelji 1998. godine imalo je dva automobila, a 21,3 posto domaćinstava imalo ih je 2019. godine.
Samo pet posto domaćinstava 1998. godine imalo je mikrovalnu pećnicu, no 2019. godine se radilo o više od 54 posto. Jedan od kriterija blagostanja je BDP po stanovniku. Tu Hrvatska, zapravo, stagnira jer iako raste, druge zemlje raste brže. Primjerice, Slovenija je 1991. godine i nakon rata bila najbogatija, a Hrvatska je bila na trećem mjestu.
Posljednje mjerenje 2019. godine pokazalo je da je Slovenija i dalje na prvom mjestu, dok je Hrvatska pala na čak deveto.
Kako zaustaviti iseljavanje?
Rast od pet posto za ovu godinu nije dovoljan za oporavak hrvatskog gospodarstva. Najbolje smo rasli u razdoblju od 1994. do 1997. godine, istaknuo je Bago.
Hrvatski je problem, kao i svih novih članica Unije, veliko iseljavanje. Iskustva su pokazala da iseljavanja prestaju kada zemlja dođe do 75 posto BDP-a Europske unije. A kako bi to izgledalo u Hrvatskoj na primjeru plaća?
Trenutno je prosječna plaća u Hrvatskoj 7138 kuna, a kada bi se europski BDP pretvorio u plaću, ona bi se popela na 8300 kuna i više. Kada bi takve bile prosječne hrvatske plaće, pretpostavka je da bi se zaustavilo iseljavanje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
