Malo je poznata činjenica da je prije točno 170 godina (8. rujna 1853.) zahvaljujući naporima, upornosti i vještini jednoga Hrvata, Martina Imbriševića, u okolici Oršove (današnja Rumunjska) pronađena sakrivena kruna Sv. Stjepana – najvažniji simbol mađarske državnosti, bez koje nitko ne može biti okrunjen za mađarskoga kralja, pa to ne bi mogao biti niti car Franjo Josip I. (1867.), da krunu – koju su zakopali i sakrili mađarski revolucionari iz kruga Lajoša Košuta, u bijegu nakon neuspjele revolucije 1848./1849. (a koju je uspješno ugasio i hrvatski ban Jelačić!) – nakon višegodišnje potrage nije pronašao Hrvat, pukovnik Martin Imbrišević!
Rođen je 1801. u selu Peteranec, kraj Koprivnice, a u vojsci je služio od 1818., najviše u Trećoj ogulinskoj graničarskoj pukovniji. Bio je hrabar i lojalan vojnik, sudjelujući u svim bitkama koje je austrijska vojska vodila tijekom 19. stoljeća – borio se i pod zapovjedništvom feldmaršala grofa Radetzkog, sudjelovao u bitci kod Solferina, San Sira, Vicenze, Milana, bio zarobljen u bitci kod Magente… Umro je u rodnom Peterancu 1880., proživjevši gotovo cijelo 19. stoljeće i preživjevši mnoge krvave bitke koje su se tada vodile.
Od 1849. službovao je u banatskoj regimenti u Vršcu i na donjem toku Dunava, te je dobro poznavao taj kraj, pa je upornim traganjem uspio otkriti mjesto (močvarno područje rijeke Cerne) gdje je u željeznom kovčegu bila zakopana i sakrivena kruna Sv. Stjepana, skupa sa svim kraljevskim insignijama. Kruna je svečano vraćena Mađarskoj, uz brojne počasti i slavlja, a na mjestu njezina pronalaska sagrađena je kapelica kao sjećanje na taj značajan događaj. Martin Imbrišević je zbog uspješnog vođenja potrage odlikovan visokim Redom željezne krune i imenovan vitezom od Aaliona. Nakon što mu je Franjo Josip I. 1861. potvrdio plemstvo, kruna Sv. Stjepana postala je sastavnim dijelom njegova obiteljskoga grba. Danas se grbovnica Martina Imbriševića čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu.
Zanimljiv je i podatak da je pranećak viteza Martina Imbriševića veliki pjesnik hrvatske moderne, Fran Galović!
Izvori:
Brajković, V., Grbovi, grbovnice, rodoslovlja. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej, 1995., str. 35, 143
Benda, K.; Fugedi, E. Tausend Jahre Stephanskrone. Budapest: Corvina, 1986.
Heka L. ANALIZA AUSTRO-UGARSKE I HRVATSKO-UGARSKE NAGODBE (U POVODU 150. OBLJETNICE AUSTRO-UGARSKE NAGODBE). Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci [Internet]. 2017 [pristupljeno 06.09.2023.];38(2):855-880. https://doi.org/10.30925/zpfsr.38.2.7
https://novanobilitas.eu/rod/imbrisevic-z-aalionu (pristupljeno 06.09.2023.)
Kussan, Paul., Kratka povijest Treće ogulinske narodne graničarske pješadijske regimente. Zagreb: SKD Prosvjeta, 2010., str. 112, 120
Holjevac, Ž. Ogulinska pukovnija (1746. – 1873.): polazišta. Ogulin: Matica hrvatska, 2012., str. 169
Štefanec, N. KRUNA SV. STJEPANA, KRUNIDBENE CEREMONIJE UGARSKIH VLADARA I DOPRINOS MAÐARSKE HISTORIOGRAFIJE HRVATSKOJ HERALDICI I VEKSILOLOGIJ. RADOVI – Zavod za hrvatsku povijest, vol. 51, 2019., str. 437-443 (prikaz)
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Photo: općina Petranec
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.