Nakon što je Ministarstvo socijalne politike i mladih otvorilo 4. veljače 2015. „javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Obiteljskog zakona, s Konačnim prijedlogom Zakona“ i predvidjelo je da javna rasprava traje samo 15 dana, do 19. veljače 2015. javio još jedan od predlagatelja zahtjeva za ocjenom ustavnošću, Petar Marija Radelj čiju reakciju prenosimo u cijelosti:
Neozbiljno je i neprihvatljivo otvarati javnu raspravu:
1. o nacrtu zakona na 15 dana, kad Zakon o pravu na pristup informacijama kao pravilo predviđa 30 dana, a Ministarstvo socijalne politike već je upozoreno da u 69 % slučajeva nezakonito skraćuje vrijeme savjetovanja;
2. o nacrtu „s konačnim prijedlogom Zakona“ jer se time u lice izruguje cjelokupnoj javnosti i unaprijed obezvrjeđuje sav trud stručne i zainteresirane javnosti da se bilo što popravi;
3. o nacrtu zakona koji nije uvršten u godišnji Plan savjetovanja Ministarstva o nacrtima svih propisa; otvaranjem javne rasprave o Nacrtu novoga obiteljskoga zakona, o čemu godišnjim planom nije predviđeno savjetovanje, onemogućava se transparentnost i javnost rada Ministarstva, suzbija elektronička demokracija i prezire glas javnosti, krše se postulati otvorenosti, demokracije i odgovornoga obnašanja vlasti;
4. o nacrtu zakonu čiji se autori/sastavljači taje od javnosti iako javnost ima pravo znati tko je sastavljao akt koji se daje na javnu raspravu i koliko to stoji porezne obveznike;
5. koja nije dopuštena jer joj je trebala prethoditi javna rasprava o Prijedlogu iskaza, kako zbog ustaljenosti takvoga postupanja s Obiteljskim zakonom (uzor je postavljen održavanjem javne rasprave o Iskazu o procjeni učinaka Obiteljskoga zakonu od 8. svibnja do 8. lipnja 2013.), tako i zbog ishoda prethodne procjene od 4. veljače 2015. u kojoj je potvrdno odgovoreno na pitanja broj 9, 11, 12 i 13. pa je sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa potrebno sastaviti Prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa i o provesti 30-dnevno savjetovanje o tezama. Izradi nacrta propisa može se pristupiti tek nakon objave rezultata te javne rasprave, dobivanja suglasnosti Ureda za zakonodavstvo i pozitivnih mišljenja drugih resora vezano za utvrđenu procjenu socijalnih, gospodarskih, ekoloških i fiskalnih učinaka.
Zaprepašten sam količinom kršenja procedure i drskošću da se pravnom poretku pošto-poto ponovno nameće u biti isti zakonski projekt koji je naišao na opće zgražanje pravničke struke, sudačke i odvjetničke profesije i suspenziju Ustavnoga suda; koji je preglomazan, nerazumljiv i neartikuliran te koji ne može biti alat za premošćivanje egzistencijalnih situacija hrvatskih građana, njihovih obitelji, brakova i djece.
Iscrpno obrazloženje navedenih tvrdnji možete pročitati ovdje.
Petar Marija Radelj
* Petar Marija Radelj, Dubrovčanin stalno nastanjen u Zagrebu, teolog i arhivist, urednik, leksikograf, prevoditelj, dobrovoljac i aktivist građanskoga društva, nije član ni jedne stranke ni udruge. Ustrajno se zalaže za naravni zakon, ljudska prava, demokraciju, izgradnju vladavine prava i uspostavu odgovornosti u javnom prostoru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
