Aladrović: COVID potvrde u zdravstvu i socijalnoj skrbi vjerojatno od 1. listopada

Sve više europskih zemalja odlučuje se na stroge mjere za sve koji ne posjeduju COVID potvrde. Italija je donijela odluku o uvođenju najstrožih mjera na svijetu, a za njom ne zaostaje mnogo ni Slovenija. S obzirom na to da četvrti val epidemije u Hrvatskoj jača, mnogi se pitaju hoćemo li i mi krenuti stopama mnogih europskih zemalja. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović u središnjem Dnevniku HTV-a najavio je uvođenje COVID potvrda u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi najvjerojatnije od 1. listopada.

– Možemo vidjeti da susjedne zemlje imaju mnogo ekstenzivniju primjenu COVID potvrda od nas. Mi smo se odlučili za uvođenje u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi. Vezano uz sustav socijalne skrbi COVID potvrde će biti obvezne za sve one koji su zaposlenici u sustavu bilo privatnom bilo javnom. S druge strane za određene korisničke skupine, naravno one najmlađe, neće biti obvezne, ali za domove za starije i nemoćne koji su i najugroženiji i čija je stopa mortaliteta najviša – potvrde će biti obvezne od 1. listopada, odnosno od datuma kada će se uvesti i u zdravstvu. Mi sada pretpostavljamo da će to biti 1. listopada, rekao je ministar Aladrović.

● Postavlja se i pitanje obveznog cijepljenja za određene skupine zaposlenika po uzoru na neke druge države. Evo, sad je i Slovenija uvela obvezu cijepljenja za zaposlene u državnoj upravi. Biste li kao ministar rada podržali takvo što i u Hrvatskoj?

– Mi smo od početka zauzeli stav o obveznom cijepljenju. Mi ga ne propagiramo i ne želimo ga uvesti i ja se nadam da odgovornošću naših građana niti nećemo ga uvesti. Međutim COVID potvrde su nekakva najblaža moguća mjera koju u ovom trenutku možemo uvesti kako bismo postigli visok stupanj zaštite korisničkih skupina u, prije svega, ova dva resora, a ukoliko bude potrebe i drugdje, što će se odlučiti ovisno o kretanju epidemiološke situacije i sukladno savjetima stručnjaka, najavio je ministar.

● Ako se rast broja zaraženih i onih koji završe u bolnici nastavi, a cijepljenje ne pomakne s mrtve točke – koliko je izgledno da se opet uvedu mjere zatvaranja u određenim sektorima? To bi bio novi trošak za državu na ime određenih naknada zatvorenima. Ima li uopće više novca za takvo što?

– Mislim da nije realno očekivati novi lockdown. Mi smo već dva puta imali vrlo intenzivne lockdowne, a imali smo ih u trenucima kada ili nismo imali dovoljno cjepiva ili cjepivo nije ni postojalo, a imali smo lošu epidemiološku sliku. Sada cjepivo postoji i dostupno je svima kako bi zaštitili sebe i svoju okolinu. Stvarno ne očekujem da će u budućnosti doći do nekog novog zatvaranja ekonomije. Što se tiče samog državnog proračuna sve su to intenzivni udarci na taj proračun ali mi smo tako očuvali radna mjesta, očuvali poslodavce i očuvali ekonomiju. Ako bude potrebe mi ćemo to ponovno učiniti ali sigurno ne kroz neki novi lockdown, poručio je Aladrović.

● Očekuju nas izmjene Zakona o minimalnoj plaći. Što one donose poslodavcima, a što radnicima?

– Što se tiče izmjena Zakona o minimalnoj plaći odnosno prijedlogu koji je upućen Hrvatskom saboru, mi tako želimo pružiti neki dodatni socioekonomski zaštitni mehanizam našim zaposlenicima. To su izmjene koje se odnose na to da plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu, da se moraju poštivati kolektivni ugovori i tako štitimo položaj radnika. Mi smo u svom mandatu, odnosno dva mandata Vlade Andreja Plenkovića, povećali tu minimalnu plaću za 36 posto. Očekujemo, s obzirom na trendove koje vidimo na tržištu da se povećaju plaće generalno, da ćemo do 31. listopada do kada moramo donijeti odluku imati još jedno intenzivno povećanje minimalne plaće. O tome pregovaramo sa socijalnim partnerima. Ona trenutno iznosi 3.400 kuna neto, mi smo trenutno u pregovorima sa socijalnim partnerima, što činimo redovno svake godine, i očekujem da ćemo i ovoga puta imati značajno povećanje, rekao je ministar Aladrović dodavši da ne može reći o kolikom će se povećanju raditi.

● Može li minimalna plaća od 3400 kuna biti dovoljna za dostojan život? Prosjek minimalne plaće u EU-u je 700 eura. Primjerice, u susjednoj Sloveniji iznosi malo više od 1000 eura. Iza Hrvatske su samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska.

– Problem minimalne plaće prepoznala je i Europska komisija kroz direktivu i preporuke. Ono na što su upućene sve zemlje da kolektivnim pregovorima pokušamo osnažiti sve one koji se nalaze u zoni minimalne plaće, ona se uvijek uspoređuje s prosječnom i medijalnom plaćom i želi se na nivou Unije kod svih zemalja dostići 50% prosječne plaće i 60% medijalne plaće. Mi smo sada na 46% prosječne i na 56% medijalne i vjerujem kako ćemo uskoro postići da budemo u prosjeku ostalih članica, objasnio je Aladrović.

● Mirovinski fondovi raspolažu s 9 milijardi kuna više nego lani. Od toga je 3 milijarde na ime prinosa. Do sada su Fondovi najviše ulagali u državne obveznice i dionice. Hoće li se u budućnosti promijeniti struktura ulaganja kako bi se ostvarili znatno veći prinosi? 

– Mi smo i u prošloj mirovinskoj reformi iz 2019. određene regulatorne restrikcije pomaknuli kako bi mirovinski fondovi mogli više ulagati u dionička tržišta, odnosno u tržišta kapitala koja u pravilu donose veći pronos. Redefinirali smo određene limite, sada vidimo prostor da dodatno to stimuliramo kako bi mirovinski fondovi omogućili u budućnosti još veće prinose svojim članovima. Sada se pokazalo da se to može. Vidjeli smo i kroz ovu krizu koliko je važno imati snažne mirovinske fondove koji mogu biti otporni i pomoći gospodarstvu u njegovoj otpornosti. Sada ćemo osnažiti taj pristup ali ćemo omogućiti i jednostavnija ulaganja kako bismo povećali prinose dugoročno, najavio je Aladrović.

● Medijski je vrlo razvikana priča o borbi Severine Vučković za skrbništvo nad sinom. Nakon što je u jednom intervjuu detaljno iznijela niz optužbi na račun nekih djelatnika iz sustava socijalne skrbi, jučer je pokrenut i izvanredni upravni nadzor vezano uz zakonitost rada i postupanja Centra u Zagrebu. Koliko često imate pritužbe na postupanje djelatnika centara u kontekstu borbe za skrbništvo?

– Sustav socijalne skrbi je vrlo opsežan, imamo preko 600 tisuća korisnika u domeni sustava socijalne skrbi. Primjedbi i pritužbi ima, mi smo kroz nove zakonodavne izmjene pretpostavili jedno tijelo koje će dodatno evaluirati sve pritužbe kako bismo otvorili cijeli sustav i učinili ga transparentnijim. Vezano uz ovaj konkretni slučaj, mi smo odmah po objavi tog intervjua, čim smo bili upoznati s time što je gospođa Vučković izjavila, pokrenuli izvanredni upravni nadzor nad Centrom za socijalnu skrb u Zagrebu i podružnicama koje su u tom intervjuu kvalificirane kao one koje su eventualno počinile pogreške. Moram biti vrlo otvoren – utvrdit ćemo činjenice. Ja ne želim niti prejudicirati krivnju niti braniti sustav u ovom slučaju, ja vjerujem da je sve učinjeno prema pravilima struke, međutim mi ćemo proučiti sve do zadnjeg dokumenta i izvijestiti o nalazu, poručio je ministar Aladrović na kraju svog gostovanja u središnjem Dnevniku HTV-a.