Kako Plenković pravda nepravednu distribuciju cjepiva na koju je upozorio Kurz?

Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

“Brojke su različite jer je unutar EU-a odlučeno da će se količina cjepiva po broju stanovnika određivati za farmaceutske kuće, a ne ukupnu količini cjepiva. AstraZeneca trebala je biti prva registrirana, mi smo odlučili da ćemo uzeti 3,8 milijuna doza tog cjepiva. EU nam je smanjila tu količinu na 2,7 milijuna i mi smo s EU i AstraZenecom sklopili ugovor. Neke druge države su uzimale sve količine. Mi nismo tako postupili, uzeli smo milijun doza Pfizera. Kasnije smo to pokušali ispraviti. AstraZeneca nam je trebala u prvom kvartalu isporučiti milijun doza, a to nije učinila. Drugi su od drugih proizvođača naručili maksimalne doze, mi nismo, i zato smo mi tu u deficitu. Ne znam možemo li poništiti ugovor s AstraZenecom. Poduzimamo korake za pravilniju raspodjelu ili da se napravi korekcija za one koji su zakinuti s AstraZenecom”, kazao je u ponedjeljak Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a na konferenciji za novinare.

“EK je pregovarala u ime svih država članica. Činjenica je da su sve države članice nezadovoljne zbog dinamike isporuke cjepiva. Iz EK je javno istaknuto da je EU pogriješila”, nadovezao se ministar Davor Božinović braneći nestašicu cjepiva u kojoj se našla Hrvatska, ali na to predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković nije prvi upozorio, već je na nepravednu distribuciju cjepiva upozorio austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Podsjetimo, Austrija, Češka, Slovenija, Bugarska i Latvija zatražile su hitan sastanak na vrhu EU zbog “velike razlike među članicama u raspodjeli cjepiva”, navodi se u pismu objavljenom u subotu.

Premda je na razini Europske unije dogovorena zajednička i solidarna nabava i preraspodjela cjepiva, kada je došlo do podjele, solidarnost je nestala, a prednost dobila nacionalna politika.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz i četvorica kolega poslali su stoga u petak pismo Ursuli Von der Leyen, predsjednici Europske komisije, i Charlesu Michelu, predsjedniku Europskog vijeća, upozoravajući kako se „isporuke doza cjepiva od strane farmaceutskih kompanija ne raspodjeljuje pravedno”, piše The Local.

“Ako bi se ovaj sustav nastavio, nastale bi velike razlike među državama članicama, pri čemu bi neke mogle doći do imuniteta stada za nekoliko tjedana, dok bi druge nepošteno zaostajale.”, ističe se u pismu.

Po tablici koja donosi pregled u stvarnom vremenu pristiglih doza po zemljama, Hrvatska stoji mnogo lošije nego susjedne zemlje, uključujući Mađarsku, Sloveniju, ali i Srbija koja nije članica EU, no zahvaljujući ruskom cjepivu dospjela je na sam vrh po procjepljivanju stanovništva.

Kurz o nepravednoj raspodjeli: Nizozemska ima dvostruko veću količinu cjepiva od Hrvatske

Kurz je u petak sugerirao da su neke članice Europske unije možda potpisale “tajne sporazume” s tvrtkama koje proizvode cjepiva kako bi primile više doza nego što su imale pravo prema sporazumima na razini cijele EU. Istaknuo je kako distribucija cjepiva u Europskoj uniji nije u skladu s potrebama europskih zemalja.

Iako bi raspodjela cjepiva u EU-u trebala biti povezana s brojem stanovnika, u praksi to nije tako.

”Posljednjih tjedana mnogi su ostali začuđeni brzinom cijepljenja u Danskoj i malim količinama doza u Latviji. Ne dostavlja se u skladu s brojem populacije. Čini se da Malta ima tri puta više cjepiva od Bugarske, a Nizozemska dvostruko više od Hrvatske”, rekao je Kurz.

U svom je odgovoru Komisija poručila kako se neke zemlje nisu prijavile za sva cjepiva na koja su imale pravo, a druge su otkupile dodatne doze. Komisija je istaknula kako je željela strogu proporcionalnu raspodjelu, ali nacionalne su se vlade EU odlučile za fleksibilniji pristup, piše Politico.

“Na državama članicama bilo bi da pronađu sporazum ako se žele vratiti proporcionalnoj osnovi”, navela je Komisija u priopćenju.

Nakon što je kancelar Sebastian Kurz kritizirao EU i upozorio da se doze cjepiva ne dijele proporcionalno među članicama te da se dodatni ugovori o opskrbi cjepivom dogovaraju kao rezultat netransparentnih pregovora među čelnicima Unije, ostavku je dao visoki austrijski dužnosnik zadužen za opskrbu zemlje cjepivo. Do sada je u Austriji koja broji 8,9 milijuna stanovnika cijepljeno 8,4% ljudi.

Kako Plenković pravda nepravednu distribuciju cjepiva?

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković posjetio je prošlog tjedna Bruxelles te između ostalog razgovarao o distribuciji cjepiva.

“Hrvatska je kroz centralizirani sustav Europske komisije naručila više nego dovoljno cjepiva protiv Covida-19, ali se suočava s kašnjenjem isporuka jer proizvođači ne poštuju potpisano.”, izjavio je premijer Andrej Plenković u razgovoru za France 24, dodavši da je to pitanje glavna svrha njegova boravka u Bruxellesu.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je prvo naručila 2,7 milijuna doza, s namjerom da udvostruči tu količinu. Radi se o narudžbama 1,9 milijuna doza cjepiva Pfizera/BioNTecha, 2,7 milijuna AstraZenece/Oxforda, milijun doza Moderne i milijun doza cjepiva Johnson&Johnson.

“Premda je EU dogovorio zajedničku i tzv. solidarnu nabavu cjepiva, kada je došlo do podjele, solidarnost je brzo isparila, a prednost dobila nacionalna politika… Ljudi su sada zbunjeni jer o nepravednoj podjeli cjepiva, pri kojoj je jedna od najzakinutijih članica baš Hrvatska, prvi govori austrijski kancelar Sebastian Kurz i tvrdi da nije u redu da su Nizozemci povukli dvostruko više cjepiva od male Hrvatske. Zbunjeni su i kad Plenković nakon toga kaže da raspodjela nije nepravedna jer smo se krivo kladili. (…) Hrvatska se, kako je to priznao naš premijer Andrej Plenković, krivo kladila na AstraZenecino cjepivo protiv COVID-19. Nije došlo prvo, nego treće, a sada kad je konačno počela veća proizvodnja, u Hrvatsku stiže na kapaljke. U državnom aparatu sigurno neće reći tko se to u ime Hrvatske kladio na krivog konja, što je i razumljivo, no treba se pobrinuti da se taj u ime Hrvatske ubuduće ne kladi. Ne ide ga, jer je igrao na previše parova.”, napisao je Davor Ivanković u kolumni za Večernji list.

Kako je Hrvatska do sada procijepila tek pet posto stanovništva te je uz Francusku među najlošijima u EU-u po tom pitanju, Plenković je upitan i je li spreman učiniti isto što i Mađarska koja je kupila rusko cjepivo Sputnjik V, ne mareći za odobrenje Europske agencije za lijekove EMA.

“Svaka vlada mora s najvećim oprezom pristupiti pitanjima vezanima uz javno zdravlje, sigurnost građana i cijepljenje. EMA i hrvatska agencija za lijekove su filteri, a stručnjaci moraju pomoći vladama da donesu mudre odluke. Meni će kao premijeru javno zdravlje, sigurnost i zaštita naših građana uvijek biti na prvom mjestu”, odgovorio je Plenković.

Ponovio je da će hrvatska Vlada, kao odgovorna Vlada, poštovati proceduru te da rusko cjepivo može doći na hrvatsko tržište kada ga odobri Europska agencija za lijekove i zbog odgovornosti za javno zdravstvo i zbog pravne odgovornosti.

Kazao je i da je cijeli koncept nabave cjepiva od početka išao za tim da su svi državljani Europske unije jednakopravni i da svi moraju dobiti mogućnost da, sukladno narudžbama njihovih vlada, dobiju cjepivo. Pravi je problem pritom dinamika isporuke, a eventualne razlike u dozama cjepiva koje stižu u pojedine države članice premijer Plenković objašnjava ovise o tome koja je država naručila koliko doza kojeg cjepiva.

“Ako je netko naručio više Pfizera, a Pfizer je brži i učinkovitiji u proizvodnji i dinamici, onda on dobiva proporcionalno više cjepiva. Ako, primjerice, jedna od kompanija ima neki problem u proizvodnom lancu, a baš od njih ste naručili više, onda taj broj varira”, kazao je i ustvrdio kako ipak sve te razlike nisu u ovom trenutku prevelike.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković na koncu je zajedno s čelnicima vlada Austrije, Bugarske, Slovenije, Češke i Letonije potpisao pismo upućeno predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu.

Dužnosnik EU rekao je da je Michelov ured primio navedeno pismo. Michel je već poručio čelnicima ovih država da planira summit Vijeća za 25. i 26. ožujka, te da je koordinacija oko cjepiva na dnevnom redu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr