“U kontekstu nastojanja da povećamo broj mogućih testiranja i da testiranja spustimo prema specijalnim ambulantama primarne zdravstvene zaštitne smo kontaktirali nadležne u Imunološkom zavodu. Oni su nakon provjere svojih kapaciteta i mogućnosti vidjeli da mogu producirati takve podloge što nam je značajno za ukupno povećanje broja testiranih”, kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.
> Kako je godinama propadao Imunološki zavod koji bi bio koristan u borbi protiv koronavirusa?
> Je li akademik Vlatko Silobrčić – jedan od ‘grobara Imunološkog zavoda’?
> Dr. Capak: ‘Da funkcionira Imunološki zavod imali bismo puno manje problema’
U aktivnu pomoć u vidu testiranja na koronavirus priskočio je Imunološki zavod koji je prije sedam godina ostao bez djela svoje proizvodnje, a čija konačna sudbina je i dalje neizvjesna. Odazvali su se na poziv Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te organizirali timove koje proizvode podloge za brisove, prenosi RTL.
Odjel za proizvodnju virusnih cjepiva Imunološkog zavoda sada proizvodi podloge, a dolazak u te prostorije pod posebnim je propisima – zaštitna oprema spremna je za sve koji ulaze. U još sterilnijim uvjetima dva zaposlenika u kabinetu, kako kažu u Imunološkom zavodu, na najčistijem mjestu trenutačno. Oni se posljednjih tjedan dana bave podlogama koje se nalaze unutar epruveta u koje stiže bris iz nosa i grla. Na dan ih mogu proizvesti 20 tisuća.
“Naš je zadatak je da se ti uzorci, te podloge, da se rasporede u epruvete koje će se koristiti za uzimanje uzoraka za testiranje pacijenata na prisutnog koronavirusa”, kazala je voditeljica Odjela za proizvodnju Imunološkog zavoda Ljerka Kotarski.
A desetero ljudi aktivno je i u Odsjeku za bakterijsku kontrolu. Bave se čistoćom podloga i okoliša. “Trenutno se obavlja testiranje sterilnosti transportnih podloga za uzimanje brisova za detekciju SARS-COV-2”, kazala je Ana Vučenović Mijatović, specijalistica u Odsjeku za bakterijsku kontrolu.
U Imunološkom zavodu je zaposleno 153-oje ljudi, dok u pogonima Zavoda zbog epidemije koronavirusa sada radi njih 30-ero. “Da bi bili apsolutno čisti i dovoljno čisti da bi proizvodili i ispunjavali regulatorne zahtjeve, morate imati određene uređaje. Mi ih imamo, oni nisu bili u uporabi, zadnji put vjerojatno 2013., ali mi smo ih doveli u funkcionalnost prilično brzo – za dva do tri dana”, rekao je ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžić.
A sve u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo kako bi mogli omogućiti ambulantama diljem Hrvatske da brže rješavaju moguća žarišta zaraze.
“Mi planiramo i proširiti našu suradnju. Dakle, naše laboratorije koje imamo staviti u funkciju javnog zdravlja tako da radimo mikrobiološke podloge u suradnji s HZJZ do nekog trenutka jer COVID će proći prije ili kasnije, ali dogovaramo što bi mogli dalje raditi”, kaže Čardžić.
No, Uspavana ljepotica, kako ravnatelj naziva Imunološki zavod, u funkciji ovih dana ostaje, iako je dio prostora stradao u potresu. Sve to 7 godina nakon što javna ustanova koja je proizvodila imunološke lijekove, lijekove iz ljudske krvi ili plazme nije radila zbog gubitka dozvola za određene proizvodnje.
“Da imamo Imunološki zavod imali bismo puno manje problema. Općenito, a i sada. Oni, nažalost, dugo već ne funkcioniraju kako treba. Rade neke poslove u vanjskim pogonima. Mi smatramo da uvijek postoji nada, radi se na tome da se Imunološki pokrene, pa makar i u onim segmentima koje nisu cjepiva, to je najteže pokrenuti. Mi smo se dogovorili da nam rade podloge, uz malo problema jer godinama to nisu radili, oni su to pokrenuli. Pomažu nam”, rekao je i Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Kako je propadao Imunološki zavod?
Podsjetimo, jedna od cjenjenijih ustanova u Europi, kada je u pitanju proizvodnja cjepiva bio je i hrvatski Imunološki zavod koji se posljednjih desetak godina našao u velikim problemima.
Prvi veliki udarac dogodio se 1998. godine kada je Imunološki zavod izgubio licenciju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za distribuciju cjepiva putem UNICEF-a za cijeli svijet.
Problemi u Imunološkom zavodu koji traju do danas pojavili su se 2007. godine kada je ozbiljno upozoren da neće produžiti proizvodnu dozvolu jer nemaju uvjeta za rad te im je na temelju plana preseljenja i izgradnje novih pogona produljila proizvodnu dozvolu do 2009.
Imunološki zavod, osnovan je 1893. godine, te je jedini proizvođač bioloških lijekova u Hrvatskoj. Primjera radi, zahvaljujući preko 120 godina dugoj tradiciji i cjepivima koje je proizveo, u Hrvatskoj je smanjen pobol od ospica i rubeole za 99 posto, mumpsa za 98 posto, hripavca za 97 posto, tetanusa za 93 posto dok je difterija iskorijenjena.
Cijepni soj protiv ospica, koji je razvio Imunološki zavod, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je najboljim na svijetu. Zavod je poznat i kao proizvođač antitoksina protiv otrova pet vrsta europskih zmija, koji se koristio u cijeloj Europi.
Problemi s plaćama i privatizacijom od 2014. godine
Zbog nemogućnosti redovite isplate plaća zaposlenicima, za vrijeme Vlade Zorana Milanovića Povjerenstvo za odabir strateškog partnera za Imunološki zavod 2014. godine je primilo osam pisama namjere za kupnju te tvrtke.
Interes za Imunološki zavod tada su iskazali Bilthoven Biologicals, Nexus Private Equity Partners, Royal Derryclare iz Dublina, riječki Jadran Galenski laboratorij, zagrebačka Geneza, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Grad Zagreb i zagrebačka tvrtka Visia Croatica.
Tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je kako je Imunološki zavod izgubio dozvole za krvnu plazmu i bakterijska cjepiva, kao i da bi mogao izgubiti dozvole za virusna cjepiva, pa novi vlasnik treba stvoriti uvjete za poslovanje i omogućiti vraćanje tih dozvola.
Pola godine kasnije, u siječnju 215. premijer Milanović je kazao: “Problem Imunološkog je dočekao aktualnu Vladu i ona ga rješava, što pokazuje da joj je stalo. Neće ga se raščerupati kao što su neki htjeli prethodnim mjeseci”.
U travnju 2015. Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) podržat će inicijativu društva Visia Croatica za spas Imunološkog zavoda te plan ocjenjuje društveno odgovornim, korisnim i nacionalno osviještenim.
Odbijanje ponude Visie Croatice za preuzimanje Imunološkog
U srpnju iste godine SDP-ova vlada odbija Visiu Croaticu jer navodno nisu dali pouzdane dokaze da će ispuniti sve uvjete po preuzimanju Imunološkog zavoda, iako je u inicijativi sudjelovalo oko 30.000 građana sa svojim ulozima. “Imunološki sigurno neće ići u stečaj. Imunološki ćemo mi spasiti, kao i gospodarstvo Hrvatske koje su drugi uništili”, tvrdio je Milanovićev ministar gospodarstva, čija je stranka danas u koaliciji s HDZ-om.
Krajem srpnja i formalno se odustaje se od privatizacije Imunološkog zavoda što potvrđuje čelnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović. Zavod naime ostaje u rukama države, što neki tumače kao najbolje rješenje za radnike koji mjesecima ne primaju plaće.
No, već krajem kolovoza Imunološkom zavodu zbog neisplaćenih plaća prijeti automatski stečaj zbog čega država narednih godina nalazi dodatan novac za očuvanje radnih mjesta, ali ne dovoljno za razvoj i napredak Imunološkog zavoda.
Saborska istraga i ‘krimić koji ipak nećemo nikada gledati’
Godinu dana kasnije, Živi zid proziva sve dosadašnje vlade i direktore za uništenje Imunološkog zavoda, posebno ističući akademika Vlatka Silobrčića za kojega kažu da je “novac koji je trebao biti uložen u modernizaciju Zavoda uložio u privatne štedionice”. Živi zid tada traži osnivanje saborskog povjerenstva, a godinu dana kasnije, za vrijeme Vlade Andreja Plenkovića, u siječnju 2017. godine ministar zdravstva Milan Kujundžić tvrdi da je potrebno najmanje 60 milijuna eura za spas Imunološkog zavoda.
U prvoj polovici 2019. godine izlazi Izvješće o radu Istražnog povjerenstva za Imunološki zavoda za kojeg zastupnik Mosta Nikola Grmoja ističe kako “tih 110 stranica nisu običan i dosadan birokratski materijal. Riječ je prije o trileru koji bi, uz malu doradu Državnog odvjetništva, mogao postati i vrlo zanimljiv krimić, no vjerojatno taj krimić ipak nećemo nikada gledati”.
U ponedjeljak 16. ožujka 2020. godine, uoči donošenja mjera radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane koronavirusom ministar gospodarstva Darko Horvat kazao je tek da bi bio sretan i zadovoljan da Hrvatska ima svoj imunološki zavod kakav je imala Jugoslavija 80-tih te da bi mogli proizvoditi cjepiva za naše ali i europsko tržište u takvim institucijama.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
