Prof. Balabanić: Najava cijepljenja djece može povećati napetost u društvu

“Dolaze informacije o zaraznosti cijepljenih koje dodatno zbunjuju, dok najava cijepljenja djece može povećati napetost u društvu jer ljudi će uvijek pojačano reagirati na rizike koji su nametnuti, a pogotovo ako su nametnuti prema djeci. Javlja se pitanje, čak i među uredno cijepljenima: zašto cijepiti djecu koja nisu rizična da bismo zaštitili rizične koje se ne žele zaštititi?!“, upozorava sociolog prof. dr. sc. Ivan Balabanić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija u razgovoru za Večernji list, govoreći o nepovjerenju Hrvata u cijepljenje protiv koronavirusa.

> Bartulica: Je li masovno cijepljenje djece najesen prioritet kad se svi slažemo da nisu rizična skupina?

> Polemike oko cijepljenja djece protiv COVID-a: Stručnjaci nisu složni po tom pitanju

> Krunoslav Capak: ‘Podržavamo cijepljenje djece od 12 do 18 godina’

„Prva je pretpostavka veliko nepovjerenje u sve društvene institucije, karakteristično za sve postsocijalističke države koje su u tranziciji prošle ‘sve i svašta'”, podsjeća.

„Očito u tom objašnjenju ‘nevidljivog neprijatelja’, kako se naziva korona, postoji toliko različitih informacija od same struke da običan građanin sam mora izgraditi svoju percepciju rizika i odnosa prema riziku, a naravno, nema mogućnosti pa ga često gradi temeljem nekih političkih uvjerenja i svjetonazorskih stajališta, a to je sve samo ne borba s rizičnom situacijom”, ističe sociolog, između ostalog.

„Uz infodemiju kako je SZO nazvao fenomen preopterećenosti informacijama, tu je i tzv. fake-news, namjerni i slučajni, a preopterećenost informacijama dovodi do jedne apatije, koju je definirao teoretičar medija Marshall McLuhan utvrdivši da u vremenima stalne budnosti dolazimo do stanja ravnodušnosti, drugim riječima, kad smo stalno bombardirani informacijama, sve nam postane beznačajno”, podsjeća prof. Balabanić.

“Ipak, za nisku cijepljenost u Hrvatskoj kriv je prvenstveno izostanak komunikacijske strategije. Nakon početnog šoka, put je bio definiran ka cjepivu kao rješenju i donositelji odluka imali su više od godinu dana da razviju komunikacijsku strategiju, imali su sva moguća istraživanja o povjerenju građana u institucije, ali nitko nije napravio medijski plan komunikacije nego se sve prepustilo stihiji. Imali su poprilično vremena i za dobru kampanju cijepljenja, no ona ni danas ne postoji. Da stvar bude gora, dolaze informacije o zaraznosti cijepljenih koje dodatno zbunjuju, dok najava cijepljenja djece može povećati napetost u društvu jer ljudi će uvijek pojačano reagirati na rizike koji su nametnuti, a pogotovo ako su nametnuti prema djeci. Javlja se pitanje, čak i među uredno cijepljenima: zašto cijepiti djecu koja nisu rizična da bismo zaštitili rizične koje se ne žele zaštititi?!”, zaključuje prof. dr. sc. Balabanić.

Cjepivo za djecu

Podsjetimo, Agencija za lijekove i medicinske proizvode je 28. svibnja objavila da je cjepivo protiv bolesti COVID-19 proizvođača BioNTech i Pfizer odobreno za primjenu u djece u dobi između 12 i 15 godina.

“Jedva smo čekali da cjepivo bude odobreno i od strane HALMED-a, HZJZ je odmah reagirao i poslao dopis o mogućnosti cijepljenja djece od 12 godina na dalje”, rekla je tom prilikom Dijana Mayer iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te iznijela podatak da je do tada bilo cijepljeno 1500 djece u dobi od 16-17 godina, te oko 150 u dobi od 12-16.

Cijepljenje u školama

“Mi svakako podržavamo cijepljenje djece od 12 do 18 godina – što sad imamo mogućnost s Pfizerom, a uskoro ćemo imati i s Modernom”, poručio je ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak prošli tjedan.

Trenutno razgovaraju o tome da se djeca završnih razreda srednjih škola najprije cijepe, a onda i srednje škole u kojima zbog prirode posla dolazi do kontakta s više ljudi – medicinske, ugostiteljske škole… “Mi pozivamo i sve druge koji žele da dođu na cijepljenje skupa sa svojim roditeljima, pa se mogu i roditelji cijepiti jer ta mogućnost sada postoji”, kazao je Capak.