Polemike oko cijepljenja djece protiv COVID-a: Stručnjaci nisu složni po tom pitanju

Prvo organizirano grupno cijepljenje djece u dobi od 12 do 16 godina u Hrvatskoj održano je u Rijeci prije par dana. Iako hrvatski epidemiolozi naglašavaju da nema razloga za strah i potiču cijepljenje djece, svjetski stručnjaci pokazuju neslaganje u ovom pitanju.

Još uvijek postoje zemlje slabe razine procjepljenosti. Treba li prioritet u cijepljenju imati dječja populacija bogatih zemalja ili doze cjepiva treba radije slati siromašnijim zemljama, ako znamo da virus ne utječe jednako štetno na djecu kao na odrasle? Pregled situacije u svijetu donosi nature.com.

>Započelo cijepljenje djece: ‘Kako bi nova školska godina mogla početi kako treba’

>Capak: Spremne su upute za cijepljenje djece od 12 do 16 godina

> Kanadski liječnik suspendiran nakon što je progovorio o nuspojavama cjepiva

> Kolakušić: Kampanja straha dovela je do više smrtnih slučajeva nego sama bolest COVID-19

Pitanje nužnosti cijepljenja djece postaje posebno problematičnim u kontekstu slučaja brazilskog grada Serrane. Gradić je bio poprište jedinstvenog eksperimenta (nazvanog “Project S”). Čak 98% odraslih bilo je podvrgnuto cjepivu CoronaVac iz pekinške farmaceutske tvrtke Sinovac. Projekt je trebao pokazati stvarnu učinkovitost ovog cjepiva koje je ranije pokazalo porazne rezultate u sprječavanju simptomatskih zaraza (manje od 50%). Međutim, istraživanje je pokazalo da su ovoga puta slučajevi simptomatske zaraze opali za 80%, a smrtni slučajevi za čak 95%. Slični rezultati uočeni su i kod necijepljene djece. “Jedna od glavnih briga bila nam je da će se bolest koncentrirati kod djece i adolescenata”, kazao je Ricardo Palacios, voditelj navedene studije. “Ali to nije bio slučaj”, ističe.

“Imunitet krda”

Sličan scenarij odigrava se u zemljama s visokom stopom procijepljenosti poput Izraela i SAD-a. Slučajevi zaraze osoba mlađih od 18 godina u SAD-u opali su 84%. Ondje je polovina sveukupne, većinom odrasle populacije primila barem jednu dozu cjepiva. Ovi su rezultati dosljedni s očekivanim stjecanjem “imuniteta krda”. Njega necijepljene osobe trebaju steći nakon što je određena razina odrasle populacije procijepljena.

Smanjeni rizik međuvršnjačke zaraze virusom pokazao se i u Izraelu koji je od ožujka otvorio vrata školskih ustanova. “Djecu najčešće zaraze odrasli. U protivnom bismo očekivali porast zaraze povratkom djece u škole, što ipak nije slučaj“, smatra izraelski epidemiolog Eric Haas.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, sa 60%-tnom raznom procijepljenosti, slučajevi zaraze u djece u siječnju opali su na manje od 100 slučajeva na 100.000 djece. Ondje ipak postoji sumnja da su necijepljena djeca i dalje širitelji virusa. Međutim, otkad su škole u Engleskoj otvorene, sveukupan broj zaražene djece neznatno se promijenio.

Ozbiljni slučajevi zaraze u djece iznimno su rijetki

Do koje su razine djeca širitelji virusa i bi li trebala biti cijepljena nakon dostatne procijepljenosti odrasle populacije – pitanje je žustrih rasprava. SAD je u svibnju odobrio Pfizerovo cjepivo za djecu i procijepio više od 7 milijuna djece u dobi od 12 do 18 godina. Slično postupaju i Japan, Velika Britanija i Europska unija. Međutim, ozbiljni slučajevi zaraze koronavirusom u djece iznimno su rijetki. Analiza stanja provedena u svibnju 2020. diljem 26 zemalja pokazala je da je samo 0.14% djece zaražene SARS-CoV-2 virusom razvilo opasne upale. Ostale zdravstvene komplikacije također su nisu učestale.

Istraživanje koje je u 7 zemalja proveo britanski časopis The Lancet, specijaliziran za zdravlje djece i adolescenata, potvrdilo je slabu zaraženost dječje populacije. Do veljače u SAD-u, Britaniji, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Južnoj Koreji smrtnost djece uzrokovana zarazom COVID-19 iznosila je 0.48% od ukupnog broja smrtnih slučajeva.

> Selak Raspudić: Čak 2,4 posto maturanata imalo je suicidalne misli tijekom zatvaranja

> Alarmantno: ‘Sve više djece u Hrvatskoj treba psihološku pomoć’

> Psihologinja Brajković: Socijalno distanciranje većini je ljudi neugodno iskustvo

“U najvećem broju slučajeva virus ne utječe ozbiljnije na djecu. U Engleskoj se pokazuje da slučajevi zaraze u djece ne iziskuju intenzivnu medicinsku skrb”, navodi se u izvješću.

Izvješće također ističe da je dječja populacija načelno pošteđena smrtonosnih ishoda zaraze. Znanstvenici uz to naglašavaju da će negativne posljedice po djecu svakako imati primjena sigurnosnih epidemioloških mjera koje se provode u društvu.

Situacija je “izrazito zabrinjavajuća”

Upravo zbog smanjenog rizika zaraze, SZO smatra da cijepljene djece nije prioritet u ovom trenutku. Naime, svjetske zalihe cjepiva nedostatne su za razvoj imuniteta kod svih odraslih. Australska epidemiologinja Kim Mulholland ocjenjuje trenutnu situaciju kao izrazito zabrinjavajuću. “U nekim se zemljama cijepe pojedinci kojima to zapravo ne treba, dok brojne druge zemlje vape za cjepivom.”

Međutim, procjepljivanje dječje populacije neki smatraju ključnim u obuzdavanju pošasti. Julian Tang, virolog sa Sveučilišta u Leicesteru (UK), ističe da bi idealno procjepljivanje trebalo obuhvaćati sve dobne skupine. U tom bi slučaju, smatra Tang, bio onemogućen razvoj novih sojeva virusa i u odraslih i u djece koja nisu cijepljena. “Proizvodnja cjepiva još nije dosegnula očekivanu razinu. Važno je procjepljivati i odraslu populaciju u siromašnim zemljama, ali i djecu u mjestima gdje je razina procijepljenosti visoka”, kaže Tang.

* O ovoj temi ne postoji jedinstveno mišljenje u znanstvenoj zajednici, stoga Narod.hr prenosi i stručnjake koji iznose drugačije mišljenje i stajališta koja možda odudaraju od glavne struje.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija