Prof. Štagljar i njegov tim razvili novi serološki test: ‘Dovoljna je kapljica krvi, a troškovi su 12 puta manji’

Tim svjetski poznatoga hrvatskog akademika Igora Štagljara, profesora i direktora na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu i Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu razvio je novi inovativni serološki test za COVID-u 19, kojega su nazvali SATiN.

Vijest o otkriću objavljena je u ponedjeljak u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications.

Za dnevnik.hr pojasnio je kako će test u najkraćem roku dati odgovor koji je dio populacije u pojedinoj državi već bio zaražen novim koronavirusom.

“Takav brzi serološki test omogućit će i relaksaciju ekonomskih mjera i držanje pod kontrolom sadašnjeg dijela pandemije jer sada kada je već počelo masovno cijepljenje, ovaj brzi test osigurat će brzo i točno praćenje antitijela u krvi kod cijepljenih osoba”, predviđa prof. Štagljar.

Upitan hoće li se test možda koristiti i u Hrvatskoj, Štagljar kaže kako to ovisi o nadležnim hrvatskim vlastima.

Cijena trenutno dostupnih testova kreće se od 200 do 500 kuna

“Prvi autor objavljenog rada u Nature Communications je dr. Zhong Yao, viši znanstveni suradnik iz najužeg tima u mojem laboratoriju, rodom iz Wuhana u Kini. Poslije jednomjesečnog posjeta roditeljima on se polovicom siječnja prošle godine vratio u Toronto. On mi je prvi ispričao o vrlo infektivnom virusu koji uzrokuje respiratorne simptome kod pacijenata, a kojega su izolirali njegovi kolege doktori iz Wuhana, rekao je za HRT akademik Igor Štagljar.

Nakon što je nedugo potom publicirana genomska sekvenca novog virusa, dr. Yao i Štagljar osmislili su modificiranje jedne od metoda koju su prethodno razvili za proučavanje signalnih putova u stanicama raka, ali ovaj put za dokazivanje antitijela direktno iz krvi osoba koje su se zarazile novim SARS-CoV-2 koronavirusom.

“Za taj pothvat, razvoj i primjenu novog inovativnog serološkog testa SATiN, za kojega moji kolege širom svijeta kažu da je epohalan, trebalo nam je samo 7 mjeseci. Dakle, vidjevši prvi prasak pandemije bez ikakvih dvojbi prihvatio sam pametnu ideju dr. Yao o prenamjeni prethodno opisane metode koja je proučavala interakcije između proteina i preoblikovati je kao novu metodu za mjerenje imuniteta protiv SARS-CoV-2 koronavirusa i to kod osoba koje su preboljele COVID 19. Uspješno smo okončali jedan od najinteresantnijih projekata na kojima smo do sada radili, a uključivao je suradnju s biokemičarima, kliničarima, epidemiolozima, virolozima, imunolozima i stručnjacima za globalno zdravlje iz Kanade i SAD-a.”

Test koji su razvili, SATiN, osjetljiviji je, brži i jeftiniji od bilo kojeg drugog trenutno dostupnog testa za otkrivanje antitijela u krvi osoba koje su bile zaražene SARS-CoV-2 koronavirusom, navodi Štagljar.

“U ovom trenutku dostupno je 20-ak različitih seroloških testova odobrenih od nacionalnih udruga za lijekove, temeljenih na ELISA metodi, koja je zlatni standard za otkrivanje antitijela i njihove količine u krvi kod osoba koje su bile zaražene COVID-om 19. Glavni nedostatak tih ELISA testova jest što se odvijaju postupno, traju oko 6 sati i koštaju oko 25 US dolara po testiranom uzorku. Postoje i brzi antigenski testovi koji daju rezultat za 15 minuta, ali bez kvantitativnih podataka, s njima dobijemo samo odgovor “da” ili “ne” i to ne baš potpuno pouzdan.”, govori Štagljar.

Navodi i da je za provedbu ovog testa potrebna tek jedna kapljica krvi. Nju se pomiješa s tri reagensa, mješavina se inkubira oko sat vremena i zatim mjeri količina antitijela u krvi. Ono što je najvažnije cijeli test stoji manje od 2 dolara, što je više od desetak puta niže nego bilo koji ovoga trenutka dostupan test. U Hrvatskoj, podsjetimo, želimo li privatno provjeriti količinu antitijela u krvi to će nas stajati između 200 i 500 kn. Prednosti ovog testa Štagljarovog tima svakako su njegova preciznost, vrijeme i cijena.

Kako djeluje SATiN?

“Najjednostavnijim rječnikom, kada bilo koji virus, pa tako i SARS-CoV-2, uđe u naš organizam, naš imunosustav se aktivira i nakon desetak dana prvo počinje stvarati antitijela iz tzv. IgM podgrupe. Dotična IgM antitijela žive dosta kratko u našem krvotoku, svega tri do četiri tjedna, tijekom kojih se vežu na proteine koji se nalaze na površini virusa. U slučaju virusa SARS-CoV-2, to je tzv. spike (S) protein (hrvatski “šiljak”), a antitijela tako “označe” virus za uništenje putem makrofaga. To su specijalizirane grupe bijelih krvnih stanica uključene u tzv. fagocitozu stranih supstancija, kao npr. bakterija, virusa, stanica tumora itd. Nakon ta početna 3-4 tjedna, IgM antitijela nestaju iz krvotoka zaražene osobe, nakon čega njen imunosustav počinje stvarati drugi tip antitijela, pod imenom IgG. Njih imunolozi još popularno nazivaju “neutralizirajuća antitijela” jer upravo ta IgG antitijela neutraliziraju virus i sprečavaju ga da se proširi na još više stanica epitela pluća. Najveća količina tih IgG antitijela u pravilu se može detektirati 6-8 tjedana nakon inicijalne infekcije virusom SARS-CoV-2, tijekom kojih su ta antitijela zapravo i najpotentnija u borbi protiv virusa – pojašnjava prof. Štagljar. Postoje i jednostavnije metode kao tzv. “Rapid Antigen Test“ (brzi antigenski test) koje rezultate očitavaju pomoću test traka, slične testovima za trudnoću – te metode daju vrlo brze rezultate (za 15 min), ali nisu kvantitativne (daju samo „da“ ili „ne“ odgovor) i puno su manje pouzdane”, objašnjava akademik Štagljar.

​​SATiN su u ulozi vlasnika patentno zaštitili Sveučilište u Torontu, Igor Štagljar i kolega dr. Yao. Ovoga trenutka primjenjuje ga se u suradnji s kanadskim epidemiolozima na uzorku od 10000 stanovnika kako bi se dobila točna slika o izlaganju zaraze, imunosti i prebolijevanju Covid-a 19 u kanadskoj provinciji Ontario. Test se primjenjuje i u jednoj studiji u kojoj se mjeri količina antitijela nakon cijepljenja jednim od tri odobrena cjepiva u Kanadi (Astra Zeneca, Moderna i Pfizer/BioNTech). Test trenutno sudjeluje i u studiji jednog od vodećih kanadskih epidemiologa sa Sveučilišta u Ottawa-i u kojoj putem SATiN testa pokušavaju dokazati prisustvo antitijela protiv SARS-CoV-2 u mlijeku dojilja koje su prethodno bile cijepljene jednim od cjepiva protiv COVID-a 19.

Misli da je cjepivo AstraZenece protiv COVID-19 sigurno i efikasno.

“Mislim da se u javnosti potpuno nepotrebno stvorila uzbuna oko tog cjepiva. Moram naglasiti da do zgrušavanja krvi može doći prilikom uzimanja brojnih lijekova, primjerice žene koje uzimaju kontracepcijska sredstva imaju puno veću incidenciju zgrušavanja krvi u usporedbi s AstraZenecinim cjepivom. Prilikom prekooceanskog leta avionom tri puta je osoba izloženija riziku od dubinske tromboze vena nego nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom”, kaže prof. Štagljar, dodajući kako u Kanadi primjena tog cjepiva ide bez ikakvih problema i zastoja te se daje svim osobama do 65 godina starosti.