1. travnja 1991. susret Tuđman-Lončar – jesu li Hrvati narod kratkog pamćenja?

Foto: predsjednica.hr, snimka zaslona,; fotomontaža narod.hr

Srbin iz Hrvatske Veljko Kadijević je bio zapovjednik JNA, vojske Jugoslavije, koja je razorila Hrvatsku 1991. godine,  a  na čelu diplomacije agresorske i genocidne tvorevine Jugoslavije u isto vrijeme nalazio se Hrvat  – Budimir Lončar.

Premda je kao etnički Hrvat mogao jako puno učiniti za Hrvatsku, Lončar kao ministar vanjskih poslova Jugoslavije nije ništa učinio za Hrvatsku. Niti u političkim niti u diplomatskim krugovima. Dapače, predložio je u rujnu 1991. godine u UN-u embargo na oružje Hrvatskoj.

Predsjednik Tuđman bio je vrlo razočaran držanjem dvojice Hrvata u vrhovima Jugoslavije i saveznoj vladi – Budimira Lončara i Ante Markovića. 

Ovo valja zapamtiti jer su Hrvati narod kratkog pamćenja.

25. rujna 1991. – kako je Budimir Lončar osudio Hrvatsku na smrt?

Na današnji dan 1991. godine Predsjednik Republike Hrvatske, doktor Franjo Tuđman primio je u svome uredu, s mnogo nade za pomoć Hrvatskoj i hrvatskom narodu, tadašnjeg ministra vanjskih poslova Jugoslavije, Hrvata Budimira Lončara. Zanimljivo, Lončar je upravo taj dan slavio svoj 66. rođendan.

Međutim, Budimir Lončar nije ništa učinio za narod u kojem se rodio, a koji je bio izložen etničkom čišćenju i genocidu u strašnom i nametnutom ratu.

Zbog toga je, vjerojatno, kasnije nagrađen da bude savjetnik predsjednika Hrvatske, države protiv koje je predložio embargo na oružje.

Kako se to moglo dozvoliti, Hrvati trebaju sami sebi dati odgovor.

Tuđman molio za pomoć Markovića i Lončara – što su napravili?

Bio je to još jedan od diplomatskih pokušaja hrvatskog predsjednika, da preko Hrvata koji su bili dio komunističkog establishmenta u Beogradu, pokuša utjecati na smirivanje situacije i pomoći Hrvatskoj koja se nalazila pred strašnim ratom.

Osim Budimira Lončara, Tuđman je pokušao utjecati i na premijera Antu Markovića, ali bez uspjeha. To je za predsjednika Tuđmana bilo veliko razočarenje.

K tome, baš na poticaj Budimira Lončara, Vijeće sigurnosti UN-a 25. rujna 1991. donosi odluku o embargu na oružje za područje SFRJ, što je značilo smrt za Hrvatsku jer su Srbi i JNA bili naoružani do zuba.

James Gow, najcijenjeniji britanski stručnjak za pitanja Balkana, još je 1996. opisao akciju Budimira Lončara. Britanski autori navode da je Lončar “molio da Vijeće sigurnosti uvede Hrvatskoj embargo”. Nakon 15 godina, Lončar je na poziv predsjednika Mesića postao njegov vanjskopolitički savjetnik. U nekoj drugoj istočnoj zemlji, zbog lustracije (bio je i obavještajac), bila bi mu zabranjena javna funkcija. Zadnji potez bio mu je organiziranje puta Mesiću u Havanu, na ridikulozni sastanak nesvrstanih.

Budimir Lončar i danas sa 93 godine politički aktivan – zašto?

Danas je još uvijek društveno-politički aktivan, bez obzira na visoke godine, te utječe na politički i javni život u Hrvatskoj.

Zoran Milanović zamijenio 93-godišnjeg Budu Lončara na mjestu predsjednika Diplomatskog vijeća VŠMOD-a

Službeno, danas je Budimir Lončar u dobi od 93 godine predsjednik savjetodavnog odbora kontroverznog Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES – International Institute for Middle-East and Balkan studies) sa sjedištem u Ljubljani, čiji je predsjednik Vijeća dr. Craig T. Smith, bivši politički direktor Bijele kuće, a počasni predsjednik Stjepan Mesić.

“IFIMES prikuplja materijale, informacije i podatke o ključnim kriznim žarištima u svijetu te vrši analizu prikupljenih činjenica istražujući međusobne odnose između učesnika sa ciljem da doprinese širenju znanja o potrebi globalnog uređenja svijeta i rješavanju postojećih konflikata kao i na preventivnom djelovanju na izbjegavanju mogućih konflikata na globalnom nivou” stoji na službenim stranicama Instituta.

A koliki je utjecaj Budimira Lončara i svih nelustriranih kadrova u politici i društvenom životu koji je nevidljiv oku javnosti, možemo samo pretpostaviti.

Treba li Hrvatskoj lustracija danas? Čak i nasljednika udbaških i visokopozicioniranih komunističkih kadrova, kako predlaže kao nužnost Roman Leljak?

Treba!

Roman Leljak: Možda će vas iznenaditi, ali više od osamdeset posto državne uprave danas vuče korijene iz Udbinih mreža!

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr