Zagrebački nadbiskup Antun Bauer, podrijetlom iz Gradišća u Austriji, rođen je u selu Breznici u blizini autoceste Zagreb-Varaždin. Njegov koadjutor nadbiskup bio je Alojzije Stepinac.
Koadjutor je pomoćnik biskupa s pravom preuzimanja biskupske časti, što nema pravo pomoćni biskup.
Kada je mladi Stepinac sa svega 34 godine saznao da će postati koadjutor i Bauerov nasljednik prvo je gledao bez riječi u nadbiskupa Bauera, a onda je prasnuo u smijeh. No, kada je nadbiskup Bauer ponovio svoju tvrdnju, Stepinac je pao na koljena govoreći i moleći nadbiskupa kako je mlad i sasvim neprikladan.
Monsinjor Pellegrinetti tješio ga je: “Budite mirni! Pogreška da ste mlad postaje svakim danom sve manja!”
Na današnji dan 1856. godine rođen je zagrebački nadbiskup Antun Bauer.
Na čelu Zagrebačke nadbiskupije nalazio se između 1914. i 1937. u vrijeme velikih previranja I. svjetskog rata, raspada katoličke državne zajednice u kojoj su Hrvati živjeli gotovo 1000 godina i stvaranja tamnice naroda monarhističke velikosrpske Jugoslavije. Vodio je Crkvu u Hrvata u vrlo teškim trenucima njegove povijesti kada je kršćanstvo i vjera bivalo javno ismijavano i proganjano, a nad Europom su se nadvili tamni oblaci triju totalitarizama koji su obilježili krvavo 20. stoljeće – komunizam, nacizam i fašizam.
Antun Bauer rođen je u selu Breznici, nedaleko od Bisaga. To se naselje nalazi u blizini autoceste Zagreb – Varaždin, s lijeve strane kad se vozi u smjeru Varaždina. Bauerov otac podrijetlom je bio iz Gradišća (današnja Austrija), gdje je živio u mjestu Siegendorf prije doseljenja u Hrvatsku. Antunova majka zvala se Barbara, a rođeno joj je prezime bilo Rubinić.
Nakon svećeničkog ređenja mladi je Antun Bauer doktorirao teologiju i filozofiju u Beču, a zatim je bio kapelan u nekoliko župa u Hrvatskoj. Kasnije je počeo predavati na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je s vremenom postao i redoviti profesor. Dapače, Bauer je postao dekan Bogoslovnog fakulteta, a zatim i rektor čitavog zagrebačkog Sveučilišta.
Godine 1911. Bauer je postavljen za koadjutora zagrebačkom nadbiskupu Jurju Posiloviću, a po njegovoj smrti naslijedio ga je na nadbiskupskom položaju. Nakon Prvog svjetskog rata nadbiskup Bauer postao je prvi predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavije.
U doba nadbiskupa Bauera izgrađeno je poznato sjemenište u Zagrebu na Šalati. Zanimljivo je da je 1935. nadbiskup Bauer zabranio svećenicima kandidiranje za zastupnike na listi bilo koje političke stranke.
Izvor: Narod.hr
Photo: Zagrebačka nadbiskupija