16. rujna 2015. Hrvatska – početak migrantske krize koja traje godinama bez znakova prestanka!

Tovarnik, 18.09.2015 - Stampedo na ukrcaju izbjeglica u vlak na željeznièkoj stanici u Tovarniku. Neki izbjeglice su ozlijeðeni u naguravanju prilikom ulaska u vlak. foto HINA/ Damir SENÈAR /ds

U međuvremenu, u ove četiri godine, težište migrantske krize i rute premjestilo se na područje granice s Bosnom i Hercegovinom, a osobito graničnim dijelom uz Liku, otkuda već dulje vremena migranti nadiru preko granice, većinom na putu u Europu.

Današnji dan 16. rujna 2015. smatra se početkom migracijske krize u Hrvatskoj. Tako je u Hrvatsku je u samo mjesec i pol dana, sa teritorija Srbije od početka migracijske krize ušlo čak 229 890 migranata.

Dok je dio Europe mjesecima prije toga bio suočen s izbjegličkim valom, Hrvatska se na putu migranata prema zapadu našla tek sredinom rujna 2015., a pokušaji rješavanja tog pitanja rezultirali su podizanjem tenzija sa susjednim zemljama – blokadom prometa sa Srbijom, te postavljanjem žica na granici sa Slovenijom i Mađarskom od strane tih država.

Do Nove Godine, 1. siječnja 2016. godine, je kroz Hrvatsku prošlo više od pola milijuna migranata, a prosječno ih je na dan prolazilo 6500. Većina ih dolazila iz Sirije, Afganistana, Iraka i još nekih bliskoistočnih zemalja.

Prve izbjeglice stigle su u Hrvatsku nakon što su srbijanske vlasti odlučile preusmjeriti izbjeglički val prema Hrvatskoj zbog potpunog zatvaranja mađarske granice prema Srbiji. Preusmjeravanje izbjeglica prema susjednim zemljama ovisilo je o propusnosti Austrije za migrante i politike Njemačke prema izbjeglicama i migrantima.

U međuvremenu, u ove četiri godine, težište migrantske krize i rute premjestilo se na područje granice s Bosnom i Hercegovinom, a osobito graničnim dijelom uz Liku, otkuda već dulje vremena migranti nadiru preko granice, većinom na putu u Europu.

Hrvatska policija ulaže silne napore da zaustavi ilegalne imigracije i kriminal koji je vezan uz krijumčarenje ljudi, provale, krađe, međusobni obračuni i slično.

Pitanje azila u Europskoj uniji regulirano je Konvencijom iz Dublina koja propisuje da je prva zemlja članica u koju je ušao tražitelj azila dužna razmotriti njegov zahtjev. Izbjeglice koji ulaze u Hrvatsku već su ranije ušle na teritorij EU-a, najveći broj u Grčkoj. Tamo najčešće nisu ni registrirani tako da njihov povratak u Grčku nije ni provediv jer nema dokaza da su ušli u Grčkoj. Osim toga, dobar dio izbjeglica ni ne želi se registrirati u zemljama u kojima ne žele ostati i većina njih želi u Njemačku ili Švedsku kao krajnje odredište, a u tu svrhu često i uništavaju osobne dokumente kako ih se ne bi moglo registrirati.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr