Ratna mornarica SAD-a djelovala je na obalama Libije još u doba Napoleona Bonapartea, nedugo nakon američkog ostvarenja nezavisnosti.
Na današnji dan američki su vojnici izveli neobičnu tajnu vojnu akciju u Libiji. Američki vojni napadi na Libiju danas nam se ne čine kao neobična pojava, no u ovom slučaju zanimljivo je da se radilo o davnoj 1804. godini, kad je SAD još bio mlada nacija (nezavisnost im je službeno potvrđena tek 1783. godine, tj. samo 21 godinu ranije).
Što su dakle Amerikanci radili u Sredozemlju u to vrijeme, dok još nisu posjedovali čak ni Floridu, a na svim teritorijima od Chicaga na zapad još je vladalo domorodačko indijansko stanovništvo? Naime, radilo se o tzv. Prvom berberskom ratu, u kojem su se Amerikanci borili protiv gusara s obala Sjeverne Afrike. Taj je rat izbio jer su berberski gusari otimali američke brodove i uzimali Amerikance kao taoce, dapače pretvarali su ih u robove.
SAD je 1801. odlučio stati na kraj gusarskim napadima i pokrenuo je vojne akcije protiv berberskih država u Sjevernoj Africi. Radilo se o područjima današnjeg Alžira, Tunisa i Libije. To je bilo zapravo prvi put u povijesti da su Amerikanci ratovali protiv muslimana i to daleko od svoje domovine.
Akciju na današnji dan 1804. godine izveli su američki marinci pod vodstvom slavnog časnika Stephena Decatura. Akcija se sastojala u tome da se uništi jedan brod kojeg su gusari uspjeli oteti i pretvoriti u svoje topničko gnijezdo. Brod se nalazio pred libijskom lukom Tripoli.
Američki zapovjednik Decatur uzeo je jedan brodić i na njega potajno ukrcao marince. Brodić su tako maskirali da izgleda kao da je pred potapanjem, te su na taj način sigurno prišli gusarskom brodu. Tek pri ukrcavanju otkrili su se i oružjem zauzeli brod. Budući da nije bio u plovnom stanju (nije imao dio jedrilja), odlučili su ga minirati.
Udaljili su se od njega u svom brodiću, a minirani brod eksplodirao je i izgorio u plamenu. Stephen Decatur postao je heroj u SAD-u, a slavni britanski admiral Nelson nazvao je tu akciju “najhrabrijim podvigom našeg doba”.
