Na današnji dan 17. listopada 1929. u Puli strijeljan je Vladimir Gortan, Hrvat iz Istre i istinski borac za slobodu hrvatske Istre. Strijeljali su ga talijanski fašisti koji su imali za cilj talijanizirati Istru i njeno hrvatsko stanovništvo. Ne postoje nikakvi dokazi da je Vladimir Gortan bio komunist, u što su hrvatski narod htjeli uvjeriti tijekom 45 godina svoje totalitarne vladavine.
Njegove prijatelje Živka Gortana, Viktora Bačca, Dušana i Vjekoslava Ladavca fašistički je sud osudio na strogu tamnicu od 30 godina. Premda su u Pulu upućene mnogobrojne molbe za pomilovanje iz mnogih slobodoljubivih zemalja svijeta, talijanske fašističke vlasti ostale su gluhe na te prosvjede i sud je donio već unaprijed pripremljenu osudu. Rasprava je održana u zaista neobičnim okolnostima i završena istoga dana kad je počela. Smrtna osuda izvršena je istom brzinom, samo 24 sata nakon donošenja osude sa 28 metaka u leđa, kako su to inače činili talijanski fašisti.
Tim smaknućima fašisti su htjeli dati Istri zastrašujući primjer kako bi se jednom zauvijek izbila svaka pomisao da u tim krajevima pod fašističkom vlašću mogu postojati Hrvati ili Slovenci. Talijanski fašizam donio je 6. studenoga 1926. Zakon o zaštiti države na temelju kojeg je osnovano Posebno sudište i stvoren zakonski instrument koji mu je omogućivao suđenje i izricanje kazni protivnicima režima.
Presude su u Istri od 1927. do 1932. odvele na robiju 106 Hrvata i Slovenaca, a petoricu u smrt.
Gortan i njegovi prijatelji nisu mogli silom zatomiti svoje hrvatske nacionalne osjećaje i zaboraviti svoje podrijetlo. Ljubav prema svojoj domovini Hrvatskoj i želju za slobodom istarskog čovjeka morali su platiti životom ili teškom tamnicom.
Makar je u razdoblju komunističke vladavine tretiran kao narodni heroj, nema nikakve naznake da je bio komunist ili ljevičar, već jednostavni i skromni istarski hrvatski domoljub.
