18. lipnja sveta Elizabeta iz Schönaua – mističarka, vizionarka i proročica

Foto: Österreichische Nationalbibliothek/wikimedia commons

Mističarka, vizionarka i proročica, Elizabeta je od 1152. često doživljavala ekstaze. U svojim mističnim zanosima razgovarala je s Isusom, Marijom, anđelima i svecima, a često su je napadale demonske sile. Njezini zanosi i viđenja neki put su trajali i po nekoliko tjedana. 

Sveta Elizabeta (Elisabeth) iz Schönaua, njemačka redovnica benediktinka, mističarka, rođena je 1129. u Bonnu (Nordrhein-Westfalen), u plemićkoj obitelji, kao kći Hartwiga. Roditelji su je 1141. dali na odgoj redovnicama benediktinkama u samostan Schönau, u gorju Taunus (Strüth, okrug Rhein-Lahn, Rheinland-Pfalz, biskupija Limburg). Samostanski način života svidio se Elizabeti i ona je 1147. položila redovničke zavjete. Zbog strogog pokorničkog života stalno je pobolijevala. Izabrana je 1157. za poglavaricu samostana i na tom položaju ostala do smrti. Zajedno sa ženskim samostanom djelovao je i muški samostan u Schönauu, čiji je opat bio Elizabetin brat Egbert, njezin duhovni savjetnik i prvi životopisac. Mističarka, vizionarka i proročica, Elizabeta je od 1152. često doživljavala ekstaze. U svojim mističnim zanosima razgovarala je s Isusom, Marijom, anđelima i svecima, a često su je napadale demonske sile. Njezini zanosi i viđenja neki put su trajali i po nekoliko tjedana.

Na nagovor svoga brata Egberta opisala je postupno sva svoja viđenja i tako su od 1156. do 1159. nastale tri knjige njezinih vizija. Posebno su zanimljiva viđenja o uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo. „Knjiga Božjih putova“ („Liber viarum Dei“), koju je stvarala po uzoru na svoju prijateljicu, svetu Hildegardu iz Bingena, poznatu njemačku vidjelicu, govori o potrebi pokore i ćudoredne obnove u Crkvi.

Izvor: narod.hr