Na današnji dan 2. veljače 1885. u Osijeku rođen je Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar koji je veći dio svog život posvetio istraživanju bosanske i hercegovačke povijesti.
Bio je predsjednik Društva bosanko-hercegovačkih Hrvata prije II. svjetskog rata. On je u blizini Rame otkrio grob hrvatske ljepotice i mučenice Dive Grabovčeve.
Početkom dvadesetog stoljeća arheolog Ćiro Truhelka otvorio je grob i znanstveno potvrdio da u njemu leže kosti mlade ramske krasotice.
Tek, međutim, poetskim zapisom književnika Ivana Aralice kao i likovnom interpretacijom kipara Kuzme Kovačića Diva Grabovčeva postaje važnom sastavnicom duhovne povijesti ne samo Rame, već i cijelog hrvatskog katoličkog naroda.
Najljepša od mnogih ramskih ljepotica, koje su krajem 17. stoljeća dolazile moliti na popaljena zgarišta Gospine crkve i Franjevačkog samostana u Šćitu bila je kći Luke Grabovca iz Brainova Doca (Zahuma): Diva Grabovčeva. U mladu Divu zagledao se Tahirbeg.
Taj Turčin je htio mladu ljepoticu Divu i posjedovati. No mlada djevojka, odgojena u katoličkoj vjeri, nije ni pomišljala na takvu mogućnost jer se kao kršćanka mogla i htjela udati samo za kršćanina. No Turčin se s time nije mirio i pokušao ju je na silu dobiti. Divin otac, Luka Grabovac, da bi je zaštitio, poslao je kćerku kod nekog muslimana u planine kako bi mu djevojka čuvala ovce.
Takova zaštita nije dugo trajala jer je Turak Tahirbeg ubrzo saznao gdje je mlada Diva, otišao do nje i ponovno je pokušao na silu pridobiti. Ona ga je ponovno odbila, ostavši vjerna svojoj vjeri i Kristu, a mladi Turčin bijesan što je ne može dobiti izbo ju je nasmrt nožem.
Svojom mučeničkom smrću Diva u pravom smislu postaje ljepotica i kolektivna sestra svih u Rami onoga trenutka kada progovara dušom slobodne kršćanske žene, birajući radije smrt u svojoj vjeri i nevinosti, nego život s bogatim muslimanskim begom Kopčićem.
Diva Grabovčeva imala je u to vrijeme 16-18 godina. Njena djevojačka čestitost i hrabrost bila je stoljećima nadahnuće i uzor mnogim djevojkama ramskog kraja, a u novije vrijeme postala je poznata i svim Hrvatima, osobito preko prekrasne istoimene pjesme Marka Perkovića Thompsona.
Pjesma Marka Perkovića Thonpsona Diva Grabovčeva sa motivima prekrasne Rame:
Diva Grabovčeva
Bila jednom u tim davnim danima,
Grabovčeva lijepa kći,
gdje iz kamena voda teče
na Hercegovu tlu,
gdje iz kamena raste cvijeće
u sjećanje na nju.
Dušman tuče, mlado tijelo ubija,
u oku joj gasi nevin sjaj,
molitva je na usnama,
bila joj za kraj.
Umre tijelo, al’ duša ode
u Gospin zagrljaj.
Diva, Diva Grabovčeva,
zauvijek na nebu sja.
Teče voda Hercegova,
tamo gdje bi njezin kraj.
Pogledaj u oči našim ženama,
i kad vidiš jedan divan sjaj,
to je Diva Grabovčeva,
još je ona živa znaj.
Teče voda Hercegova,
tamo gdje bi njezin kraj.
Diva, Diva Grabovčeva,
zauvijek na nebu sja.
Teče voda Hercegova,
tamo gdje bi njezin kraj.
Surovo je ovo vrijeme, ljudi zli,
vlada opći nespokoj,
ja se osjećam bolje kada pjevam ti o njoj,
o toj ženi, čistoj, hrabroj,
Divi Grabovčevoj.
Diva, Diva Grabovčeva,
zauvijek na nebu sja,
teče voda Hercegova,
tamo gdje bi njezin kraj.
