Ovaj sklopljeni mir je najvećim dijelom odredio današnji izgled i granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja je ostala pod Turcima formalno i još više od 200 godine (službeno do 1908. godine), a praktično još 179 godina u vrijeme stvaranja modernih europskih nacija. To je bitno odredilo i stvaranje hrvatske nacije i hrvatske države u burnom 19. stoljeću.
Na današnji dan 21. siječnja 1699. sklopljen je mir u Srijemskim Karlovcima (tada dio Hrvatske, danas u Srbiji) između velikih europskih sila, ponajprije Habsburške Monarhije, Venecije i Turske.
Jedan je od najvažnijih mirovnih ugovora u hrvatskoj povijesti kojim je postalo jasno kako Tursko carstvo na Balkanskom poluotoku prelazi u defenzivu, dok Habsburgovci preuzimaju konce u svoje ruke.
Mir je bio konačna posljedica dugotrajnog rata između europskih kršćanskih vojski i Turskog carstva, a počeo je 1662. godine U njemu je vojna sreća prelazila s jedne na drugu stranu, ali nakon neuspjele muslimanske opsade Beča 1683. inicijativa potpuno prelazi na kršćansku stranu, te u nizu bitaka Osmanlije doživljavaju poraze od kojih se nisu oporavili.
Posljedica je bilo sklapanje mira u Srijemskim Karlovcima kojim se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Također, tim mirom Leopold I. je stekao cijelu Ugarsku osim Banata, Hrvatsku do Une i južnog Velebita, te Slavoniju bez jugoistočnog Srijema. Kneževina Erdelj je združena s Ugarskom, prestavši tako biti neovisnom kneževinom. Mletačka Republika je pak dobila Knin, Sinj i Vrgorac, čime ti gradovi iz zaleđa ulaze u sklop mletačke Dalmacije.
Mir u Srijemskim Karlovcima izvukao je današnje hrvatske krajeve izvan turske vlasti i time je zauvijek vezao tamo gdje je i prije pripadala – u područje europske uljudbe. Nažalost, taj mir je odredio da Bosna i Hercegovina ostane pod turskom vlašću još gotovo 200 godina i time umnogome odredio budućnost ove, do dolaska Turaka, katoličke i hrvatske zemlje.
Granicu je dodatno korigirao Požarevački mir dvadesetak godina kasnije, nakon serije novih turskih vojnih poraza. Tim mirom su zapravo bile potvrđene odluke mira u Srijemskim Karlovcima 1699., kojima su Osmanskomu Carstvu bili prepušteni koridori radi razdvajanja teritorija Dubrovačke i Mletačke Republike: jedan prema zaljevu poluotoka Kleka južno od ušća Neretve (približno područje današnjega Neuma) i drugi, nešto uži (oko 3 do 4 km), uz potok Sutorinu na ulazu u Boku kotorsku.
Mletačko-osmanska granica uspostavljena Požarevačkim mirom 1718. uglavnom je i današnja granica između Republike Hrvatske i BiH.
