21. srpnja 1904. – dovršena Transsibirska željeznica

Foto: Stefan Kühn

Jedna od najstarijih i najvažnijih željezničkih pruga u Rusiji i najduža na svijetu – Transsibirska željeznica 21. srpnja 2016. slavi 112 godina postojanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezuje dva dijela svijeta: Europu i Daleki istok, 12 oblasti i 87 gradova, duga je 9288 km, a njezini vlakovi prolaze kroz deset vremenskih zona.

Oko 30 % cijelog ruskog izvoza prolazi ovim putem!

Prva ideja za izgradnju željeznice kroz Sibir javila se izgradnjom željeznice Moskva-St. Petersburg u tadašnjoj carskoj Rusiji. Ozbiljni planovi započeli su 1880-ih godina, potaknuti u prvome redu vojnim ambicijama, no najvećim dijelom željom za kolonizacijom plodnih područja na krajnjem istoku. Službena izgradnja je započela 1891., s istočne strane, nedaleko od Vladivostoka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pruga je u cijelosti bila spojena već 3. studenog 1901. kada su se radnici sa zapadne strane susreli s radnicima s istoka, no službeno prometovanje vlakova na cijeloj dionici u to vrijeme još nije postojalo. Vlakovi će punom dionicom od Petrograda (Petersburga) do tihooceanskih luka krenuti tek od srpnja 1903. Zanimljivost je da je u to vrijeme željeznica bila prekinuta kod Bajkalskog jezera, a vagoni su se ukrcavali na posebne trajekte i njima prevozili na drugu stranu.

Cijela pruga između Petrograda i Vladivostoka bez prekida puštena je 1904., a već sljedeće 1905., Transsibirska je pruga spojena s europskim prugama i samim time prvi puta u povijesti bilo je moguće željeznicom putovati od obala Atlantika do Tihog ocena.

Elektrifikacija pruge počela je već 1950. i uglavnom provedena do 1970., no završena je 2002.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.