21. svibnja 1992. oslobođene Čepikuće i Slano – otvoren put oslobađanju hrvatskog juga i Dubrovnika

Čepikuće
Foto: Snimka zaslona

Čepikuće su hrvatsko mjesto iznad Stona na putu prema Dubrovniku koje je 1991. godine bilo mjesto najjačeg i herojskog dvomjesečnog otpora snagama JNA u njihovom pohodu prema Dubrovniku, kao i srpskim i crnogorskim dobrovoljcima u njihovom napadu na hrvatski jug.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na današnji dan 1992. godine, munjevitom akcijom, oslobođene su Čepikuće, čime je otvoren put oslobađanju hrvatskog juga i grada Dubrovnika.

Također, na današnji dan 1992. godine oslobođeno je i Slano, ključno mjesto u akciji deblokade Dubrovnika. Napad neprijatelja koji se želio probiti do Neuma i Metkovića je započeo, no hrvatski branitelji su ga uspješno zaustavili te su krenuli u protunapad.

U oslobađanju juga Hrvatske ključnu su ulogu imale elitne gardijske postrojbe 4. brigade iz Splita i 1. brigade iz Zagreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvo su oslobođena dva glavna uporišta neprijateljske obrane – Čepikuće i Rudine, čime su stvoreni uvjeti za pristup području oko Slanog.

Sljedećih dana uslijedile su iscrpljujuće borbe s neprijateljem koji je organizirao snažnu obranu područja iznad Slanog, duž prometnice prema Orahovom dolu (rodnom mjestu ratnog zločinca Vojislava Šešelja) i Zavali. No, u lipnju 1992. godine, Hrvatska vojska je uspjela razbiti srpsku obranu i silovitim napadom natjerala srpske snage u bijeg prema Trebinju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto su Čepikuće toliko važne za južnu Hrvatsku?

Čepikuće su hrvatsko mjesto iznad Stona na putu prema Dubrovniku koje je 1991. bilo mjesto najjačeg i herojskog dvomjesečnog otpora snagama JNA u nadiranju prema Dubrovniku, kao i srbijanskim i srpskim i crnogorskim dobrovoljcima u njihovom pohodu na hrvatski jug.

Dubrovnik je, naime, bio vjekovna želja velikosrpskih pretenzija i mjesto koje su oni na svaki način željeli staviti pod svoju kontrolu i teritorij Velike Srbije. Zbog toga je trebao biti osvojen i cijeli hrvatski jug, posebno onaj južno od poluotoka Pelješca.

Strateški značaj Čepikuća bio je ogroman i zbog toga je ZNG u ljeto 1991. tamo napravio bazu za jednu manju satniju, 116. „A“ brigade HV-a, sa oko 70-ak boraca, uz koje je u obrani sudjelovalo još nešto pripadnika MUP-a RH i dragovoljaca. Zapovjednik satnije bio je Marko Mujan, a obrane Čepikuća legendarni junak Domovinskog rata, Mate Šarlija – Daidža.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čepikuće – slomljena crnogorska brigada JNA „Savo Kovačević“

JNA je odlučila zbog strateške važnosti i nadzora prometnice prema Dubrovniku, u ranu jesen 1991, osvojiti Čepikuće.

Dana 30. rujna 1991. kreće velika ofenziva iz istočne Hercegovine na Čepikuće. Zapovjednik obrane Čepikuća donosi odluku: dočekati sa 30 pripadnika ZNG-a i 15-ak domaćih dragovoljaca snage JNA na prijevoju Bijeli Brijeg, te postavlja protupješačke mine koje su se tada proizvodila u tvornici ugljenografitnih proizvoda.

Naime, zbog embarga UN-a na oružje (koji je predložio Budimir Lončar, savjetnik Stjepana Mesića i Ive Josipovića), brojne hrvatske „civilne“ tvornice na brzinu su prenamijenjene za izradu raznog oružja, što je donijelo u ljeto i jesen 1991. značajnu pomoć gotovo golorukim hrvatskim braniteljima.

Došlo je do velike bitke u kojoj su Crnogorci imali velike gubitke, a poginuli su čak zapovjednik i dozapovjednik njihove formacije. Više od 400 pripadnika JNA i četnika se razbježalo prema Hercegovini, a u znak odmazde u hrvatskom selu Trebimlji i okolici ubili su 22 civila, a 19 odveli u logor u Bileći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još nekoliko puta JNA je žestoko napadala Čepikuće, zadnje slobodno mjesto hrvatskog juga. Nakon dugotrajnih borbi Čepikuće su okupirane 24. studenog 1991. godine.

Na današnji dan 1992., munjevitom akcijom, Čepikuće su oslobođene i time je otvoren put oslobađanju hrvatskog juga i grada Dubrovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.