Nedjelja, 5 siječnja, 2025
-0.6 C
Zagreb
Pratite nas:

22. srpnja 1862. – slavna zagrebačka mumija i tajnoviti zapis na etruščanskom jeziku

Podijeli

Riječ je o najdužem zapisu na etruščanskom jeziku ikada pronađenom, što čini taj objekt predmetom od svjetskog značenja (tzv. „Zagrebačka lanena knjiga“). Zanimljivo je da etruščanski jezik kao cjelina danas još nije do kraja razumljiv, zbog relativno malog broja sačuvanih natpisa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na današnji dan 1862. godine dovršen je postupak dogovaranja kojim je u Zagreb poslan jedan od njegovih danas najvrjednijih arheoloških spomenika – tzv. Zagrebačka lanena knjiga. Riječ je o najdužem zapisu na etruščanskom jeziku ikada pronađenom, što čini taj objekt predmetom od svjetskog značenja. Zapis se nalazi na lanenom povoju kojim je bila omotana jedna egipatska mumija, koja je istom prilikom također darovana Zagrebu.

Kako je u Zagreb dospjelo to bogatstvo? Naime, jedan austrijski činovnik hrvatskog podrijetla – Mihael Barić – kupio je oko 1848 . ili 1849. godine prilikom boravka u Egiptu jednu mumiju i donio ju je u Beč u kojem je stanovao. Već je u Barićevom stanu mumija bila smještena tako da su povoji bili odmotani i zasebno izloženi. Međutim, u to doba nitko još nije znao da se radi o vrijednom etruščanskom natpisu. Barić je pred smrt izgleda izrazio želju da mumiju i njene povoje naslijedi neka od hrvatskih institucija – bilo Akademija, bilo Narodni muzej. Za izvršenje te namjere pobrinuo se pokojnikov brat – Ilija Barić, inače svećenik i župnik. Na današnji dan izvršene su formalnosti oko osiguranja prijevoza iz Beča u Zagreb. Transport je izvršen željeznicom i kolima, u tri sanduka, a sve je pristiglo u Zagreb vjerojatno već prije 25. srpnja te godine.

„Zagrebačka lanena knjiga“ i pripadna mumija danas se nalaze u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Mumija je za života bila ženska osoba, imena Nesi-hensu, a bila je supruga Paher-hensua iz Tebe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst na etruščanskom jeziku sastoji se od otprilike 1130 riječi. Zanimljivo je da etruščanski jezik kao cjelina danas još nije do kraja razumljiv, zbog relativno malog broja sačuvanih natpisa. Na „Zagrebačkoj lanenoj knjizi“ radi se svojevrsnom liturgijskom kalendaru s navedenim datumima i vjerskim pravilima u vezi sa žrtvenim prinosima pojedinim božanstvima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

5 KOMENTARI

Pročitaj više

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci