Bombardiranjem sjevernovijetnamskog grada Haiponga 23. studenoga 1946. počeo je Vijetnamski rat. Komunistički vođa Ho Ši Min proglasio je 1945. na sjeveru zemlje nezavisnu Demokratsku Republiku Vijetnam, dok je jug ostao pod francuskom kontrolom. Konflikt u koji su se 1964. uključile i SAD, završen je 1975. pobjedom komunista i stvaranjem totalitarne diktature koja je odnijela stotine tisuća života.
Postoji mnoštvo zapanjujućih činjenica i statistika o Vijetnamskome ratu, piše vojnapovijest.vecernji.hr
Portal thevietnamwar.info prikazuje svojih 10 zanimljivih činjenica o Vijetnamskome ratu koje vjerojatno niste znali:
1. Vijetnam je bio gotovo tisuću godina pod kineskom vladavinom, od 938. godine.
2. Bio je francuska kolonija od sredine 19. stoljeća do 1954. godine.
3. Zbog činjenice da američki Kongres nikada nije objavio rat Vijetnamu, trebao bi se službeno zvati Vijetnamski sukob, a ne Vijetnamski rat.
Photo: en.wikipedia.org
4. Gotovo dvije trećine američkih vojnika u Vijetnamu bili su dragovoljci.
5. Tijekom Drugoga svjetskog rata bilo je 40 borbenih dana u četiri godine, dok je u Vijetnamskome ratu bilo u prosjeku 240 dana provedenih u borbi u samo godinu dana.
6. John F. Kennedy bio je prvi američki predsjednik koji je ubijen tijekom nekog rata, još od Američkog građanskog rata.
Photo: en.wikipedia.org
7. Američka vojska nije izgubila, nego se povukla iz Vijetnama.
8. Vijetnamski rat, koji je trajao 20 godina, bio je najduži rat u američkoj povijesti.
Photo: wikimmedia.commons.org
9. Nakon rata, u Indoneziji, Singapuru, Tajlandu, Maleziji i na Filipinima više nije bilo komunizma.
10. Vijetnamski veterani nisu završili po zatvorima kao što je prikazano u filmovima. Samo je 0,5 posto njih završilo u zatvorima zbog kriminala. Veterani također uživaju manji postotak nezaposlenosti nego ista dobna skupina „običnih“ građana.
Photo: wikimmedia.commons.org
*Rat u Vijetnamu, također poznat i pod nazivom Drugi indokineski rat, a u Vijetnamu poznat pod nazivima Rat za otpor protiv Amerike ili jednostavnije Američki rat, bio je oružani sukob u eri tzv. hladnoga rata koji se odvijao na prostorima država Vijetnama, Laosa i Kambodže u razdoblju od 1. studenoga 1955. pa sve do pada Sajgona 30. travnja 1975. godine. Taj rat zapravo je nastavak Prvog indokineskog rata (1946. – 1954.), a vodio se između Sjevernog Vijetnama – čiji su saveznici bili tadašnji Sovjetski Savez, Kina i ostale komunističke države – te vlade Južnog Vijetnama – čiji su najjači saveznik bile Sjedinjene Američke Države i druge antikomunističke zemlje.
Američka vlada gledala je na američko uplitanje u rat kao na sprečavanje razvoja komunizma u Sjevernom Vijetnamu. To je bio dio veće strategije čiji je cilj bio spriječiti razvoj komunizma općenito. Prema američkoj domino teoriji, kada bi jedna zemlja postala komunistička, ostale zemlje regije bi je slijedile, a američka politika smatrala je komunističku prevlast nad cijelim Vijetnamom neprihvatljivom. S druge strane, vlada Sjevernog Vijetnama i Vietkong borili su se za ujedinjenje Vijetnama pod komunističkom vladavinom. Oni su na sukob gledali kao na kolonijalni rat kojeg su u početku morali voditi s Francuskom, a nakon toga sa SAD-om budući da je Francusku podupirala vlada SAD-a, a kasnije i Južni Vijetnam koji su smatrali američkom marionetskom državom.
Vijetnamski socijalistički poredak, stvoren po uzoru na komunističku diktaturu SSSR, počeo je vrlo brzo propadati. Već 1980-ih došlo je do ekonomskog kolapsa, u isto vrijeme kada i u Jugoslaviji. Prije toga milijuni Vijetnamaca pobjegli su iz države koja je bila pod terorom Komunističke partije, gdje je vladao neviđeni teror i jednoumlje, te progon političkih neistomišljenika. Tako se već krajem 80-ih Partija odriče ekonomske politike po uzoru na SSSR, koja je dovela do ruba gladi nekada najbogatiji dio svijeta u proizvodnji riže na delti Mekonda, i prelazi na “socijalistički model tržišne ekonomije”. Utjecaj oligarhijskih komunističkih obitelji koje su vladale Vijetnamom ostao je do danas, oni praktički drže sve bogatstvo u svojim rukama kao i u velikom broju bivših komunističkih država.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
