Nezapamćena poplava zahvatila je grad Zagreb i okolicu uz obale Save u noći s 24. na 25. listopada 1964. godine. Mutna vodena bujica pokazala je svoje lice, i pod tom hladnom jesenskom vodom, crnom kao noć nad njom, našlo se više od 6000 hektara užega gradskog područja na kojem stanuje oko 183.000 Zagrepčana.
Evo kako je poplavu opisalo tadašnje dnevno glasilo Vjesnik:
„…bila je to poplava Zagreba. U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja. Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području…“
Štete od poplave i 17 mrtvih Zagrepčana
U poplavama je poginulo 17 ljudi tih dana.
Oko 40.000 građana bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, 15.000 stambenih zgrada (oko 300 višekatnica) i 3.297 gospodarskih zgrada bilo je poplavljeno. Oko 10.000 stambenih jedinica postalo je potpuno neupotrebljivo za stanovanje, a 35.000 je teže ili lakše oštećeno. Stradalo je oko 120 privrednih poduzeća, a procijenjeno je kako je 13.000 učenika i studenata ostalo bez svog školskog “krova nad glavom”.
Računa se da je uništeno 65% opreme i materijala građevinske operative i industrijsko-građevinskoga materijala. Stradalo je 2 km autoputa, a poplavljeno je oko 350 kilometara autocesta. Znatno su oštećeni mostovi kod Jankomira i Jakuševca, oštećena je ili uništena 81 trafostanica itd.
Sljedeći podatak zorno dočarava veličinu šteta od poplave: iznosila je gotovo 10 posto nacionalnog dohotka.
Povijest poplava u Zagrebu
Prva zabilježena poplava u kronikama grada bila je 1469. godine, a prouzročila je rijeka Sava.
Brojne zabilježene poplave u kronikama grada bile od gorskih potoka sa Medvednice. Tako je u 17 stoljeću zabilježeno niz takvih poplava, dok je u 1751 g. potok Medveščak poplavio i središnji gradski trg Harmicu (Jelačić plac) i ulicu Potok (današnja Tkalčićeva) odnoseći krevete, ormare, stolice kako bilježe starogradske kronike.
Godine 1880. Zagreb doživljava dvije katastrofe: katastrofalan potres i veliku poplavu kada je Petrinjska ulica bila poplavljena vodom visine preko jednog metra. Kronike bilježe poplavu Save „kada je voda u Savskoj cesti bila preko jednog i pol metra..“ i doprla sve do ciglane u današnjoj Klaićevoj ulici.
20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća zabilježeno je još nekoliko poplava, ali najveća je bila ona koja se dogodila upravo na današnji dan prije točno pola stoljeća – 25. listopada 1964. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
