Prema nekim izvorima, car Konstancije se prije početka bitke otišao moliti kraj groba kršćanskog mučenika ubijenog u prijašnjim progonima vjere. Tijekom bitke car se molio sve do trenutka kad je došao biskup Murse Valens s vijestima o pobjedi.
Bitka kod Murse ili bitka kod Murse Major odigrala se u 28. rujna 351. u rimskoj Panoniji na tlu današnje Hrvatske kod Osijeka i to između rimskih snaga pod carem Konstancijem II na jednoj i snaga pod uzurpatorom Magnencijem na drugoj strani.
Konstancije je raspolagao daleko brojnijim snagama, uključujući tešku konjicu i strijelce, dok se Magnencije morao oslanjati na relativno nedisciplinirane i neobučene barbarske pomoćne trupe, o čemu svjedoči i bijeg dijela franačke konjice na Konstancijevu stranu, uoči same bitke.
Prema nekim izvorima, Konstancije je prije početka bitke napustio vojsku, te se otišao moliti kraj groba lokalnog kršćanskog mučenika. Prema carevu nećaku Julijanu pak, Konstancije ni u kojem času nije napuštao bojno polje.
Bilo kako bilo, Magnencijeva vojska se, iako brzo opkoljena, borila s velikom upornošću i hrabrošću, ali je na kraju bila gotovo u potpunosti uništena. Magnencije je preživio, te se spasio bijegom s bojišta, prerušivši se u običnog vojnika.
Konstancije, kojeg je u molitvi prekinuo lokalni biskup Murse Valens kako bi mu donio vijesti o pobjedi, došao je na bojište i ostao zapanjen ogromnim gubicima ne samo neprijateljske, nego i vlastite vojske. Navodno je tada briznuo u plač, zapovjedivši dostojnu sahranu svih poginulih i pružanje liječničke pomoći svim ranjenicima. Magnencijevim je vojnicima koji su se predali udijelio oprost.
