29. prosinca 1989. Vaclav Havel – od praškog proljećara do vođe češkog naroda u vrijeme pada komunizma

Foto: David Sedlecký / wikimedia commons "Vaclav navždy - Vaclav zauvijek"

Na današnji je dan 1989. vođa Baršunaste revolucije Vaclav Havel postao predsjednik Čehoslovačke. Zanimljivo je da ga na to mjesto nije direktno izabrao narod, nego Savezna skupština (Čehoslovački parlament). Havel je na to mjesto došao kao vođa Građanske platforme – oporbenog pokreta koji je i pokrenuo Baršunastu revoluciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tek su 1990. održani slobodni izbori za predsjednika Čehoslovačke i Havel je pobijedio na njima. Ostao je predsjednik Čehoslovačke sve do 1992. godine, kad je Slovačka izglasala vlastiti ustav, a Havel podnio ostavku, jer nije želio predsjedati državom u raspadu. Uskoro je doista došlo do raspada Čehoslovačke.

U nezavisnoj Češkoj Havel se ponovno kandidirao i izabran je za predsjednika 1993. godine. Ostao je na toj poziciji dva mandata, do 2003. godine.

Umro je 18. prosinca 2011. godine, od komplikacija izazvanih dugotrajnom bolešću (još 1996. dijagnosticiran mu je rak pluća kao strastvenom pušaću). Havelov je moto bio: “Istina i ljubav moraju prevagnuti nad lažima i mržnjom”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vaclav Havel – pisac, praški proljećar i disident

Vaclav Havel je u središte pozornosti došao prvo kao dramaturg, pisac kazališnih komada, a koristio je apsurdističku formu kako bi kritizirao komunizam. Nakon sudjelovanja u Praškom proljeću i invazije SSSR-a na Čehoslovačku 1968. godine, komunističke vlasti su mu ponudile da ode u inozemstvu, no on je to odbio te je stavljen na crnu listu književnika. Bio je pod nadzorom tajne komunističke policije, te je proveo gotovo četiri godine u zatvoru, od 1979. do 1983. Havel je svoj ostanak u rodnoj zemlji objasnio ovim riječima: “Rješenje ljudskih prava nije u tome da napustimo zemlju”.

Havel je bio jedan od najuspješnijih protivnika komunističkog režima te je 1979. godine objavio esej “Moć bezmoćnih” u kojem opisao kako su građani prisiljeni živjeti u laži pod komunizmom. Taj esej nije mogao biti objavljen službenim putem pod komunističkom cenzurom već je proširen putem “Samizdata” – formu disidentske djelatnosti u Istočnom bloku putem koje su građani sami u ilegali izdavali novine, eseje i zabranjene knjige.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posebno je zanimljivo da je Havelov esej postao glavna inspiracija protiv komunizma, ne samo u Češkoj, već i u Poljskoj, te ostalim zemljama pod komunističkom čizmom, a veliki irski književnik Samuel Brackett napravio je predstavu po uzoru na “Moć bezmočnih”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.