4. listopada 1991. Zločini srpske agresorske vojske (Karlovac) – u gradu i županiji ubijeno 392 civila i 18-ero djece

Ruševine crkve sv. Ante u Drežnik Gradu (Karlovačka županija) Foto: kastav-crkva.org

Zločini srbočetničke agresorske vojske u Domovinskom ratu bili su svakodnevni, brutalni i bez milosti. Cilj je bio etničko čišćenje i genocid nad Hrvatima i ne-Srbima na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srpska vojska, po zapovijedi i organizaciji  Beograda i Srbije, izvršila je agresiju na Hrvatsku do tada neviđenu u Europi. Cilj je bio pripojiti veliki dio naše domovine Srbiji, prvo kroz ostanak u tzv. krnjoj Jugoslaviji, a onda Velikoj Srbiji. Pod srpskom vojskom podrazumijevamo pobunjene Srbe koji su živjeli u Hrvatskoj, četnike i druge dobrovoljce iz Srbije i dr., te JNA koja je ratovala u korist Srbije.

Hoće li se za ove zločine nakon 30 godina bilo tko ispričati i nadoknaditi štetu koja se može nadoknaditi?

Na današnji dan 4. listopada 1991. počeo je opći napad JNA i paravojnih srpskih postrojbi na grad Karlovac, ključnu točku obrane Hrvatske. Napad je trajao tri dana bez prestanka, a tom prilikom ubijeno je mnoštvo branitelja i stanovnika Karlovca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neprijatelj je došao do samog ulaza u grad, a zaustavljen je u prigradskom naselju Turanj.

Gradska četvrt Turanj postala poznata kao „mali Vukovar“, ali i znamen pobjede i novog života, piše Crnemambe.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Dok je Hrvatska više od stoljeća bila predziđem kršćanstva, Karlovac je branio postojanje Hrvatskog kraljevstva.“ (dr. Milan Kruhek)

Karlovac je bio ključna točka obrane Hrvatske i u Domovinskom ratu jer bi osvajanje ovog grada značilo izbijanje Srba na granicu sa Slovenijom i potpuno presijecanje naše zemlje. Ionako već raskomadana Hrvatska bila bi pred kolapsom, a osvajanje Karlovca bi otvorilo put Srbima prema Zagrebu.

Već u ljeto 1991. događaju se mnogobrojni napadi na Hrvate koji su živjeli u blizini srpskih uporišta pobune u okolici Karlovca. Tako je u Budačkoj Rijeci izvršen podli napad na četvoricu hrvatskih policajaca u ophodnji kojom prilikom su ubijeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog svojega prometnog položaja Karlovac je u Domovinskom ratu imao osobito važno geostrateško značenje.

Opći napad na grad počeo je 4. listopada 1991. kada je jugovojska zajedno sa srpskim rezervistima granatirala grad i okolicu.

U medicinski centar dovezena su 24 ranjena i nekoliko poginulih građana. Srpski pobunjenici bili su svjesni da bi padom Karlovca presjekli Hrvatsku napola pa su još u ožujku 1991. počeli napadi na hrvatske policajce, a zatim je slijedilo i opkoljavanje hrvatskih sela i gradova, poput Topuskog i Slunja.

Uskoro je na red došao i sam Karlovac čiji je položaj bio tim teži što je bio pun vojarni Jugoarmije. U stankama granatiranja po Karlovcu je trajao lov na snajperiste koji su se skrivali i djelovali iz vojnih objekata u gradu. Linija obrane protezala se oko grada, ali i oko zaposjednutih vojarni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U početku slabo naoružani i nedovoljno organizirani, branitelji su se teško odupirali, a uz to grad je bio pritisnut i dolaskom brojnih prognanika. Ipak, osnovan je prislušni centar, ustrojene su Operativna zona i 110. brigada Hrvatske vojske. Uspješnima su se pokazali pregovori s jugooficirima, posebice sa zapovjednikom skladišta Jamadol, koji je imao zadatak minirati opasni objekt, ali ga je ipak na kraju predao.

Nekoliko dana poslije neprijateljski su tenkovi krenuli u proboj iz vojarne Logorište prema Kordunu. Tada je uništeno 8 tenkova i zarobljeno više vojnika, ali je jugovojska oštetila tri stotine kuća, masakrirala 15 i ranila više od 100 civila.

Zauzimanjem vojarni i vojnih skladišta učvrstila se i crta karlovačke obrane, ali se granatiranje i dalje nastavilo. Da neprijatelj nije birao ciljeve, potvrđuje i činjenica da je pogođena i pravoslavna crkva sv. Nikole.

Topnička priprema JNA na dan napada na grad s okolicom bila je na tisuće ispaljenih projektila na sam grad. Uslijedio je napad JNA tenkovima. Preko Slunjskih brda primakli su se gradu.

Grad su branile:

  • dvije nepotpune bojne 110. brigade
  • samostalna satnija dragovoljaca „Cobre“ iz Novog Zagreba
  • karlovačka policija

Na području Karlovca i Županije  evidentirano je 392 civilne žrtave Domovinskog rata. Ubijeno je 18 djece, a 78 ranjeno, od čega 42 djece u gradu Karlovcu.

Najstarije žrtve bile su dvije starice iz Saborskog stare 96 godina, koje su ubijene kada su JNA i paravojne srpske postrojbe okupirale mjesto.

Najmlađa civilna žrtva bilo je malo dijete od 2 mjeseca i 6 dana, poginulo prilikom granatiranja izbjegličkog naselja u auto-kampu Grabovac 26. rujna 1991. godine.

Do sarajevskog primirja 1992. na grad je palo nekoliko desetaka tisuća projektila, a u karlovačku bolnicu je dovezeno 176 poginulih i 830 ranjenih. Karlovac je uspješno obranjen, iako je bojišnica sve do operacije “Oluja” 1995. ostala u njegovim predgrađima.

U Karlovcu i okolici pronađeno je osam masovnih grobnica u koje su zločinci bacili pobijene ljude: Saborsko Popovšanac s 15 tijela ubijenih, Saborsko Borik sa 3 tijela, dvije grobnice u Lipovači Drežničkoj sa po 3 i 4 tijela, Slunj sa 6 tijela i Drežnikgrad sa 3 tijela ubijenih Hrvata. U Cetingradu pronađene su dvije masovne grobnice s 4 i 6 tijela.

Nitko nije osuđen za ove zločine.

Srbi u Karlovcu i okolici su počeli davno prije rata s provokacijama, mitinzima, a kasnije i terorističkim činima rušenja cesta, pruga, miniranjem kuća i radnji Hrvata, što je kasnije preraslo u agresiju i otvoreni rat s ciljem stvaranja Velike Srbije, te ubijanjem i etničkim čišćenjem Hrvata južno od Kupe i Korane:

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.