6. rujna 1991. Crkva Svetog Petra i Pavla (Osijek)- četnici sa preko 100 granata pogodili jednu od najvećih i najljepših crkava Srednje Europe!

Četnici su u Domovinskom ratu srušili ili oštetili nevjerojatan broj od 826 katoličkih crkava (župna crkva, crkva ili kapela). Taj čin je posljedica strahovite mržnje velikosrpske politike prema katoličkoj vjeri. Uz to četnici su rušili samostane, groblja, župne kuće, trgali križeve na otovrenom i druge zločine vjerske mržnje, koju niti danas ne skrivaju.

Samo prekrasna crkva Svetog Petra i Pavla u središtu Osijeka, jedna od najljepših u Srednjoj Europi, pogođena je više od 100 puta, namjerno ili prilikom granatiranja civilnih objekata i ubijanja ljudi koji su živjeli u gradu Osijeku.

U Hrvatskoj javnosti tema višegodišnjeg srpskog granatiranja hrvatskih gradova, ubijanja stotina ljudi, ubijanja djece u domovima, ranjavanja tisuća ljudi pred svojim kućama ili stubištima zgrada, uništenja ogormnog stambenog i komunalnog fonda, uništenja kulturne bašstine – ostavljena je ispod tepiha.

O tome se danas niti ne priča, osim ponekad u Vukovaru koji je doživio sudbinu Hirošime i rušenja kao da je pala atomska bomba na grad.

Bombardiranja hrvatskih gradova – urbocid i kulturocid

Osijek, Vinkovci, Slavonski Bord, Nova Gradiška, Novska, Sisak, Karlovac, Gospić, Zadar, Šibenik, Dubrovnik i drugi manji gradovi bili su meta četničkog zlostavljanja i ubijanja u cijelom razdoblju Domovinskog rata.

Ali je Haag, uz mučnu šutnju vlade HDZ-a Ive Sanadera, raspravljao o one tri granate koje su pale na Knin dana 5. kolovoza 1995. godine, dok su ovi zločini nad hrvatskim gradovima, uključivši “europsku Hirošimu” Vukovar, ostali bez reakcija i međunarodne zajednice i domaćih sudova.

Da, višegodišnja granatiranja hrvatskih gradova, urbocid i kulturocid u Hrvatskoj počinjen od države Srbije i JNA, sasvim je zaboravljen na svim razinama i bez pravosdudnih presuda za taj ogroman zločin.

Danas želimo sjetiti se kako su četnici uništavali hrvatsku duhovnu i kulturnu baštinu – konkretnije prekrasnu crkvu Svetog Petra i Pavla u Osijeku.

Sama Đakovačka i srijemska biskupija pretrpjela je najveću štetu u ratu  i to na 328 sakralnih objekata. Ukupno su stradale 164 crkve i kapele (24 potpuno srušene, 72 teško oštećene i 68 lakše oštećeno): tri su samostana potpuno srušena, četiri teško, a četiri lakše oštećena; stradalo je 10 grobalja i 33 križa na otvorenom.

Na današnji dan, 6. rujna 1991. crkva Svetog Petra i Pavla u Osijeku dobila je svoje prve pogotke granatama iz četničkih uporišta oko grada.

Osječka ljepotica i konkatedrala – meta poludjelih četnika i JNA

Biskup tadašnje Đakovačke i Srijemske biskupije, Josip Juraj Strossmayer dao je prvi novčani poticaj poticaj. Uz prisustvo velikog broja građana, 4. kolovoza 1894. počela je gradnja nove crkve. Nakon nekolicine problema, promjene arhitekata, nova crkva završena je 1900. godine. Gradnja bi trajala i kraće, no bilo je raznih odgoda te se detaljno uređivala unutrašnjost, piše rtl.hr

Toranj, visok 90 m, podijeljen u četiri galerije, ima četiri velika zvona. Peto, najmanje, je na tornjiću iznad križišta crkve. Gotičke crkve redovito nisu oslikane. U osječkoj crkvi je to ipak učinjeno. Slike je radio Mirko Rački: svod u tehnici kazeina, a zidne plohe a la fresco.

Župna crkva sv. Petra i Pavla često je bila „na meti“ upravo zbog ratova. Prvi put se to dogodilo tijekom Prvog svjetskog rata kada su crkvena zvona bila oduzeta i izljevana u austro-ugarske topove. Crkva je samo lakše stradala u vrijeme Drugog svjetskog rata te u vrijeme snažnijeg potresa 1964. godine Najveća oštećenja crkve bila su u vrijeme Domovinskog rata kada je bila pogođena projektilima više od 100 puta. (Izvor: Iz knjige “Župna crkva sv. Petra i Pavla u Osijeku” (1995.), autori: Zlata Živarković-Kerže i Antun Jarm)

Do 18. lipnja 2008. godine ova je konkatedrala bila samo Župna crkva Sv. Petra i Pavla, u Osijeku popularno nazvana “katedrala” , ali uspostavom Đakovačko-osječke nadbiskupije, ova crkva dobiva dostojanstvo konkatedrale.

Ova duhovna i kulturna ljepota bila je meta pijanih četnika i mrzitelja katoličke vjere:

Photo: wikimedia.commons.org

Masovno rušenje katoličkih crkava, samostana, groblja i križeva!

Četnici su srušili 204 katoličke crkve u Hrvatskoj (župne crkve, crkve, kapele), te teško oštetili još 249 crkava. Oštetili su još, manje ili više, 373 crkve i kapele u Hrvatskoj.

Broj ukupno srušenih i oštećenih crkava u Hrvatskoj je 826 crkava.

Uništeni i oštećeni objekti Katoličke crkve

Često bi mrzitelji svega katoličkog i hrvatskog minirali katoličku crkvu da bi izbirsali svaki spomen da su tu stoljećima živjeli Hrvati katolici i da bi mogli svojim bizantinskim lažima tvrditi da su tu oduvijek živjeli samo Srbi (slučaj starohrvatske crkve svetog Spasa na izboru Cetine kod Knina).

Hrabra i junačka srpska vojska srušila je i 7 samostana, od kojih su neki bili pravo kulturno blago hrvatske starine kao onaj u Karinu, a još 24 samostana teško oštetili, a 49 lakše.