U našoj zemlji, blagdan Gospe od Brze Pomoći, na osobito svečan način slavi se u Slavonskom Brodu. Štovanje su raširile sestre uršulinke koje su tamo došle 1957. godine. U to vrijeme trebalo je osnovati samostan. Prvom glavaricom imenovna je s. Margarita. Sestre su svoj samostan i onda vrlo brzo župu sv. Stjepana, stavile pod zaštitu Gospe Brze Pomoći.
Uršulinke su ovom pobožnošću Gospi željele spasiti obitelji u tom gradu, kao i cijeloj Hrvatskoj, od bezbožne komunističke ideologije, izrazito neprijateljski raspoložene prema vjernicima. Gospina slika »krstarila« je u Brodu od obitelji do obitelji. Slika je napravljena prema originalu iz New Orleansa.
Pobožnost Gospi Brze Pomoći potječe od sestara uršulinki američke savezne države Louisiana i njezinog glavnog grada New Orleansa. Kada su 1718. godine položeni temelji New Orleansa, upravitelj države je želio djeci novog naselja osigurati solidan kršćanski odgoj te je zamolio da iz Francuske dovedu redovnice odgajateljice. Došle su sestre uršulinke. Nakon političkih previranja u državi u gradu je ostalo samo sedam redovnica. Jedna od redovnica je osjetila nadahnuće da pozove svoju sestričnu majku Mihaelu, koja je tijekom strahovlade francuske revolucije morala napustiti svoj samostan. Ona se željela vratiti samostanskom životu i rado je prihvatila poziv da krene u misije. Njezin se biskup tome jako usprotivio jer je polagao velike nade u njezin odgojni rad te je izjavio da će popustiti jedino ako Sveti Otac odluči drugačije. Majka Mihaela je imala veliku nutarnju sigurnost u Božji poziv. Odlučila je zatražiti posredovanje tadašnjeg pape Pia VII., koji je bio Napoleonov zarobljenik. Morala je čekati mjesecima da bi poslala svoje pismo. Jednoga dana je zatražila pomoć Nebeske Majke. Izrekla je to s molbom i zavjetom da će, ako joj Gospa da brz i povoljan odgovor, u New Orleansu širiti njezinu čast pod nazivom Naša Gospa Brze Pomoći. Odgovor je bio vrlo brz i povoljan, a biskup je popustio te se na kraju ponudio blagosloviti kip koji je Majka Mihaela dala isklesati.
Pobožnost Gospi Brze Pomoći se vrlo brzo počela širiti i davati svoje plodove u njezinim izvanrednim pomoćima i uslišanjima.
Od trenutka dolaska sestre Mihaele na američko tlo pobožnost se prema Gospi od Brze Pomoći jako brzo širila, i 27. rujna 1851. godine odobrio ju je Papa Pio IX., te odredio da se slavi 8. siječnja. Sveta Stolica je dekretom odredila 13. lipnja 1928. godine da Gospa od Brze Pomoći bude glavna zaštitnica grada New Orleansa i države Louisiane.
U našoj zemlji, blagdan Gospe od Brze Pomoći, na osobito svečan način slavi se u Slavonskom Brodu. Štovanje su raširile sestre uršulinke koje su tamo došle 1957. godine. U to vrijeme trebalo je osnovati samostan. Prvom glavaricom imenovna je s. Margarita. Sestre su svoj samostan i onda vrlo brzo župu sv. Stjepana, stavile pod zaštitu Gospe Brze Pomoći.
Uršulinke su ovom pobožnošću Gospi željele spasiti obitelji u tom gradu, i Hrvatskoj, od komunističke ideologije, koja je bila izrazito neraspoložena prema vjernicima. Gospina slika »krstarila« je od obitelji do obitelji. Slika je napravljena prema originalu iz New Orleansa.
Vrlo brzo sestre su dale umjetnici Alojziji Ulman ( 1924.-1994.), da napravi kip, neovisno o kipu iz Amerike. Današnji poznati bijeli kip Majke s Djetetom koja sjedi, djelo je umjetnice koja je kroz svoj život napravila više originala Gospe Brze Pomoći. Danas ih se može naći, osim u Slavonskom Brodu, u Zagrebu u Gračanima u samostanu, u Varaždinu u Duhovnom centru te u katedrali u Varaždinu.
Spomenuli smo se na današnji dan i naše sakralne umjetnice Alojzije Ulman, inače rođene Vinkovčanke. Dodajmo da je napravila 25 potpunih unutrašnjih uređenja crkava, te više preuređenja i nadopuna crkvenih ambijenata na prostorima država bivše Jugoslavije, Europe, Afrike, Amerike i Australije. U Rimu je 1987. godine dobila Grand Prix nagradu za najzanimljivije jaslice. Njezino genijalno umjetničko rješenje je interijer crkve sv. Antuna Padovanskog u Otoku. Za svoj pastoralni laički rad u Katoličkoj crkvi i među vjernicima dobila je 1989. godine Odlikovanje »Pro ecclesia et Pontifice« od pape Ivana Pavla II.
Izvor: Vesna Jurić Rukavina
Izvor: narod.hr/laudato.hr
