Austrijski biskup protiv uklanjanja raspela iz učionica: Križ je dio austrijske kulture

raspelo
Foto: Thinkstock

Innsbruški biskup Hermann Glettler usprotivio se inicijativi “učeničkog parlamenta” za uklanjanjem raspela iz učionica. Dodao je da raspela ondje trebaju ostati, uz mogućnost da se, prema potrebi, dodaju i simboli drugih vjera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biskup Glettler tim je priopćenjem reagirao na raspravu koju je krajem veljače pokrenuo tirolski učenički parlament, sastavljen od školskih glasnogovornika i predstavnika učenika, označivši nazočnost raspela u učionicama “pogrešnim”. Predstavnici toga tijela zatražili su uklanjanje raspela, osim ako razred jednoglasno ne zatraži njegovu nazočnost. Kao objašnjenje toga zahtjeva navedena je potreba “neutralnosti” i jednakog vrjednovanja svih vjeroispovijesti u učionicama.

“Kad bi se iz školskih prostorija uklonilo sve vjersko znakovlje, bila bi to svojevoljna akcija, koja bi za posljedicu imala duhovno osiromašenje”, poručio je biskup Glettler u priopćenju, javlja Kathpress, a prenosi HKM.

>Njemačko ministarstvo kojeg vodi članica Zelenih uklanja povijesno raspelo u Münsteru

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biskup smatra da bi školske prostorije bez vjerskog znakovlja bile u suprotnosti s društvenom stvarnošću u kojoj su vjerska pitanja prisutna u mnogim područjima.

Uz raspela mogu biti i drugi vjerski znakovi

Innsbruški biskup pak smatra da se “u korištenju vjerskog znakovlja u zajedničkim nastavnim prostorijama treba zrcaliti i vjerski šaroliki sastav razreda”. Poručio je kako bi rado s mladima detaljno i osobno razgovarao o vjerskom znakovlju u školi. Ujedno je dao i vlastiti prijedlog, prema kojemu bi raspela trebala ostati u učionicama, a djeca pripadnici nekršćanskih vjeroispovijesti dobila mogućnost “svoj vjerski znak izvjesiti u razredu kako bi bio vidljiv svima”.

>Što presuda Europskog suda za ljudska prava kaže o isticanju raspela u školskim ustanovama?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biskup Glettler smatra “da bi različito vjersko znakovlje omogućilo uvažavajuće okruženje za učenje i bilo prihvatljivo svima. Važno je da se upravo u školskim razredima vježba razumijevanje jednih za druge, kako bi se uvažavala različita uvjerenja”.

Križ je dio austrijske kulture

“Križ je kao znak vjere i nade najdublje upisan u kulturu naše zemlje. Osim toga, raširene ruke Raspetoga predstavljaju gestu da Bog svim ljudima nudi svoj blagoslov i svoju skrb”. Križ je također izraz temeljnog kršćanskog uvjerenja da je Isus iz Nazareta uložio svoj život kako bi prevladao svaku i najdublju zloću i opasnu nasilnu spiralu osvete i naplate”, pojašnjava biskup.

>Austrija: Potpomognuto samoubojstvo legalizirano unatoč protivljenju Crkve

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pomirba je moguća, a ljubav je snažnija od svake mržnje a, osim toga, i u najtežoj situaciji moguć je novi početak – križ svjedoči i o tome.

Prema njegovim riječima, “kršćanski prasimbol vrlo je zahtjevan i predočuje Božju ljubav. Osim toga, križ nas povezuje sa svim ljudima koji moraju nositi teret osobne patnje – on nije simbol pobjednika i stalno uspješnih. Križ je dirljiva slika solidarne povezanosti sa svima, i s bezbrojnim poniženima i socijalnim gubitnicima našega globaliziranog svijeta, uključujući i oštećeno stvorenje. Upravo u današnjem opterećenom vremenu križ je most nade između zemlje i neba”, zaključio je innsbruški biskup Glettler.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.