„Hrvatska politička emigracija, koliko god napadana i osporavana, trajni je podsjetnik na narav komunističkog režima“, rekao je povjesničar Ivo Banac večeras na predstavljanju zbornika Didov san u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
Banac je pročitao prisutnima dio jučer objavljenog teksta novinara Ante Tomića, naslova „Tito još nije umro. Barem ne u Australiji“. Tomić je u tekstu komentirao dolazak premijera Milanovića u Australiju i održane prosvjedne skupove australskih Hrvata koji su prosvjedovali protiv njega.
„Gruba je procjena kako Hrvata izvan domovine živi između pet i pol i sedam milijuna i, ako mene pitate, to je dobro. Super je njima bez nas i, još više, nama bez njih.
Velika je zaista zagonetka ta naša dijaspora? Desetljećima žive u multietničkim društvima i uređenim parlamentarnim demokracijama poput Kanade ili Australije, i na kraj pameti im nije tražiti istrebljenje ili progon određene etničke skupine tamo gdje im je kuća, gdje plaćaju porez, komunalnu naknadu i zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a u Hrvatskoj bi uveli fašističku diktaturu i protjerali Srbe.
Što će im to, otkud ta mržnja za nešto što je šesnaest tisuća kilometara od njih, pa još u trećem koljenu, među klincima koji ne znaju hrvatski?“, napisao je Tomić, a Banac dao svoj osvrt: „Doista, nacija koja se preko jednog svog književnika odriče do 7 milijuna ljudi, ne može postojati. Ona boluje od patološke samodestrukcije, njezina znanost ne odražava, nego zapravo destruira. Možda je to jedan od razloga zašto moramo poraditi na deideologizaciji naše znanosti, naših nastavnih ustanova, naše akademske zajednice“.
Diplomat Branko Salaj govorio je o problemu stigmatizacije koju je definirao kao dijagnozu psihičke bolesti i negativno obilježavanje osobe zbog njezine bolesti. Najčešće se odnosi na shizofreniju, a povezana je s negativnim i netočnim predrasudama da se shizofrenija ne može liječiti.
„Problem stigmatizacije možemo gledati iz dva kuta, jedan je kut onoga koji stigmatizira, a drugi je onoga koji stigmatizira. Čini mi se da je prvi kut gledanja naročito zanimljiv jer postavlja pitanje u kakvom mi to društvu živimo i tko je tom društvu, barem njegovim javnim izrazima, dao pravo da stigmatizira jedan veliki segment nacije“, rekao je Salaj.
Zbornikom Didov san, podnaslova Transgranična iskustva hrvatskih iseljenika, objedinjene su različite perspektive i pogledi na iseljeništvo i povratak. Jasna Čapo, Caroline Hornstein Tomić i Katica Jurčević uredile su zbornik, a njegovi su izdavači Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Institut za etnologiju i folkoristiku.
Zbornik je posvećen svim hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima koji su sanjali povratak, a sociolog Ivan Rogić osvrnuo se na posvetu.
„Zgodna je posveta, moram priznati da me je malo takla kad sam čitao. Već ovdje počinje jedna priča o tome kako je uopće moguće da se jedan san prenosi generacijski, počevši s djedom koji je otišao, a potom se šireći i prenoseći kao obiteljski san“, rekao je Rogić.
