Bogojavljenje ili Sveta tri kralja – Božja objava svijetu u ljudskom liku

Bogojavljenje
Bartolomé Esteban Murillo (17. st.): Poklonstvo mudraca (javno vlasništvo)

Danas Crkva slavi Bogojavljenje ili, kako se to u narodu često naziva, Sveta tri Kralja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tradicija slavljenja Bogojavljenja seže u najranija kršćanska vremena, kada se ta svetkovina slavila i prije ustanovljenja blagdana Božića te joj se i kasnije pridavala veća važnost nego samom Božiću.

Na svetkovinu Bogojavljenja Crkva slavi Božju objavu svijetu u ljudskom liku– Isusu Kristu. Pri tom se posebno spominje triju važnih događaja: poklonstva mudraca s Istoka djetetu Isusu, Isusovog krštenja na rijeci Jordan i Isusovog čuda na svadbi u Kani Galilejskoj.

Poklonstvo mudraca ili Bogojavljenje odnosi se na događaj opisan u Matejevu evanđelju, kada su se djetetu Isusu u Betlehem došli pokloniti „mudraci s Istoka”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bogojavljenje u Matejevom izvješću

„Kad se Isus rodio u Betlehemu judejskome u dane Heroda kralja, gle, mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu 2 raspitujući se: „Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.“
3 Kada to doču kralj Herod, uznemiri se on i sav Jeruzalem s njime. 4 Sazva sve glavare svećeničke i pismoznance narodne pa ih ispitivaše gdje se Krist ima roditi. 5 Oni mu odgovoriše: „U Betlehemu judejskome jer ovako piše prorok:

6 A ti, Betleheme, zemljo Judina!
Nipošto nisi najmanji
među kneževstvima Judinim
jer iz tebe će izaći vladalac
koji će pasti narod moj – Izraela!“


7 Tada Herod potajno dozva mudrace i razazna od njih vrijeme kad se pojavila zvijezda. 8 Zatim ih posla u Betlehem: „Pođite, reče, i pomno se raspitajte za dijete. Kad ga nađete, javite mi da i ja pođem te mu se poklonim.“
9 Oni saslušavši kralja, pođoše. I gle, zvijezda kojoj vidješe izlazak iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete. 10 Kad ugledaše zvijezdu, obradovaše se radošću veoma velikom. 11 Uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ničice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. 12 Upućeni zatim u snu da se ne vraćaju Herodu, otiđoše drugim putem u svoju zemlju.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(Mt, 2, 1-12)

Darovi 

Darovi koje su mudraci poklonili Isusu imaju važnu simboliku. Tamjan je Isusu poklonjen kao Bogu, zlato kao kralju, a plemenita mast, smirna (za ukop) kao čovjeku.

Iako Evanđelje ne govori ni o kakvim „kraljevima” niti spominje njihov broj prema pučkoj tradiciji mudraci su bili kraljevi i bilo ih je troje: Gašpar, Melkior i Baltazar. Tako su najčešće prikazani i u kršćanskoj ikonografiji – kao tri kralja s krunama na glavi od kojih jedan nosi zlato, drugi tamjan, treći smirnu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tri kralja 

Mudraci s Istoka predstavljaju pripadnike nežidovskih, poganskih naroda čime se pokazuje da se objavio kao Bog svim narodima. Jedan od njih trojice često se prikazuje i kao crnac, čime se pokazuje da je Isus Bog pripadnika svih rasa.

Po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva Gašpara, Melkiora i Baltazara njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica prenesene su u Milano i napokon u Köln u najljepšu njemačku katedralu, gdje su i danas.

Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj Crkvi slavi 6. siječnja, kao svetkovina Bogojavljenja.

Od Drugog vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, a na tu se nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja pa se tom blagoslovljenom vodom blagoslivlja kuća i obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.