Bugojno: “In odium fidei” o ubojstvu 66 franjevca u Širokom Brijegu

U organizaciji ogranka Matice hrvatske Bugojno u Hrvatskom domu u Bugojnu prikazan je Laudatov dokumentarni film „IN ODIUM FIDEI – Iz mržnje prema vjeri“ koji svjedoči o stradanju 66 franjevaca Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM od strane pratizana/komunista 1945. godine u Hercegovini.

Kao i Široki Brijeg u kojem su krajem Drugog svjetskog rata te u poraću pogubljeni franjevci i Bugojno je ratom i mučenjima, ranjena i progonjena sredina.

Upravo zbog strahota koje su proživjeli, ljudi iz Bugojna svjesni su važnosti filma scenaristice i redateljice Nade Prkačin „IN ODIUM FIDEI“, koji donosi svjedoke koji su konačno za širu javnost imali priliku i mogućnost progovoriti.

Temeljem župnih knjiga, matica i arhiva, iz Bugojna je, od Prvog svjetskog rata nadalje poginulo ili nestalo 1702 osobe – podaci su to iz knjige „Svoju zemlju i oni su voljeli“, Bugojanskog žrtvoslova čijem je stvaranju uz bivšeg provincijala Bosne Srebrene fra Miju Džolana i glavnog urednika knjige fra Tomislava Brkovića, velik doprinos dala i Katica Nevistić.

Žrtvoslovom isto kao i filmom „IN ODIUM FIDEI“ želi se spriječiti zatiranje spomena žrtava o čemu je na projekciji filma u Bugojnu govorila direktorica Laudata i producentica filma Ksenija Abramović.

Referiravši se na poruku iz Bugojanskog žrtvoslova „Sudbinu nijemih žrtava ne smijemo prepustiti zaboravu, jer nema bolje budućnosti ni pravedna mira bez čuvanja uspomene na njih. Uspomena će stvarati odluku da se Bugojanci opredijele za život u bugojanskom kraju, a ne bijeg ni osvetu“, Abramović je okupljenima poručila: „I ovaj film nije prizivanje osvete, dapače – želja je ukazati na svijetle i nevine ljude u povijesti hrvatskog naroda, koji su u vjernosti Bogu, Crkvi i ljudima, u ljubavi za drugoga položili svoje živote.“

„Bugojno i danas oplakuje svoje žrtve“

Bugojno je mjesto koje oplakuje mnoge stradale od crvenog režima, one za čije se grobove zna i one koji još nisu pronađeni. „Ove žrtve Drugog svjetskog rata se nije smjelo ni spominjati kamoli oplakivati ili istraživati sljedećih 45 godina. Danas je već prošlo 70 godina od tih strašnih događaja. Žrtva je tim veća što se o žrtvama Drugog svjetskog rata moralo šutjeti“, rekao je prije projekcije Laudatovog dokumentarca, profesor povijesti i zemljopisa te član Matice hrvatske Bugojno, Ratko Kolovrat.

Također, Kolovrat je kronološkim slijedom ukazao na važne povijesne datume od Drugog svjetskog rata do kraja Domovinskog rata zaključivši svoj govor riječima „Bugojno i danas oplakuje svoje žrtve“.

Bugojno je pretrpilo velika stradanja u ratu u Bosni i Hercegovini

Da se u Bugojnu istina o komunističkim zločinima prenosi i mlađim generacijama, svjedoči izlaganje učenica 8. razreda Prve osnovne škole Bugojno, koje su uz pomoć profesorice povijesti i zemljopisa Mladenke Nosić, okupljenima kratko predstavile važnost Uskopaljske doline u kojoj je smješten njihov grad te položaj Hrvata katolika u Bugojnu, BiH te Drugom svjetskom ratu.

„Mnogi su ostavili kosti upravo u ovom kraju“, rekle su učenice istaknuvši dva zakona rata – prvi je bio bojati se reći nešto neistinito a drugi bojati se reći nešto istinito.

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini, Bugojno je pretrpilo jako velike gubitke kroz zauzimanje grada od Armije BiH. Nogometno igralištu u Bugojnu Armija BiH pretvorila je u logor u kojem su zatočeni Hrvati sustavno mučeni, zlostavljani, a mnogi i ubijeni. Iz svojih kuća odvođeni su ugledni Hrvati, za većinu njih se i danas ne zna gdje im je grob.

U Bugojnu je prije 1992. živjelo 16 tisuća Hrvata, a danas ih živi samo tri i pol tisuće.

Neki od njih okupljaju se u župnom zboru sv. Ante Padovanskog koji je u sklopu projekcije filma izveo skladbu pod nazivom „Tebi pjevam“.

„Dao Bog da franjevci mučenici jednog dana budu blaženi, a i sveti“

Okupljenima se obratio i fra Zoran Tadić, župnik župe Sv. Ante Padovanskog u Bugojnu, rekavši: „Hercegovačka franjevačka provincija dijete je bosanske provincije jer su svo vrijeme bile zajedno. Bili su kao jedno dok se hercegovačka nije odvojila krajem 19. stoljeća. Oko 60 fratara naše provincije je ubijeno i nisu im nadjene kosti, dogodila se ista stvarnost kao hercegovackoj provinciji. Organizacija je željela ugasiti identitet. Prije 25 godina nismo smjeli govoriti o ovome, a danas Bogu hvala smijemo i moramo. Dao Bog da franjevci mučenici jednog dana budu blaženi, a i sveti.“

Širokobriješki fratri svjedoče o ljepoti i snazi duha franjevaca koji su po dolasku u kršni hercegovački kraj razvili sve njegove potencijale, duhovno i materijalno – prokrčili su, obradili i navodnili zemlju, opismenili, obrazovali i odgojili tamošnje ljude.

„To je svjetlo bilo toliko jako, da su ga komunisti/partizani, htjeli ugasiti, iskorijeniti. Iako se to prikazalo na način da su oni učinili krvavu odmazdu nad duhovnim pastirima i hrvatskim pukom nakon što su zauzeli područja koja su bila pod vlasti NDH, namjera i pozadina tog čina je jasna – uništiti sve što diše izvorno hrvatski, katolički“, istaknula je direktorica Laudata Ksenija Abramović.

Naglasila je kako filmom „IN ODIUM FIDEI – Iz mržnje prema vjeri, Laudato želi progovoriti o tom vremenu, kako je to „civilizacijsko i moralno pitanje čije je rasvjetljavanje jedna od poluga u razvoju demokratskog društva“ te istaknula kako će Laudato televizija koja se uskoro pokreće također stvarati ovakve filmove.

U sedam desetljeća otkako se zločin dogodio, film „IN ODIUM FIEDI“ je veliki javni govor o stradanju o kojem je hrvatski puk prošlih desetljeća govorio šutke i tajno.

„Obiteljska televizija s kršćanskim vrednotama želi povezati hrvatski narod u domovini i gdje god Hrvati žive“, poručila je Abramović i pozvala prisutne da se učlane u Klub prijatelja Laudato televizije.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Laudato
Photo: Laudato